Pogrbljena leđa. Crvene, suhe oči. Natečeni zglobovi. Dlakavi nosevi i uši. Sve su to samo neke od efekata koje uredski poslovi imaju na zdravlje, a realno je očekivati da će se sve te promjene ogledati i u vanjskom izgledu zaposlenika ako se današnji radni uvjeti nastave u budućnosti.

Upoznajte Emmu, realističan prikaz prosječnog uredskog radnika 2040 godine. Emmu je dizajnirao britanski Fellowes, tvrtka koja proizvodi uredski materijal, koja se u projektu udružila sa stručnjacima za bihevioralni futurizam, ergonomiju te zdravlje i dobrobit na radu kako bi sastavili izvještaj s detaljima o budućim učincima na zdravlje s obzirom na trenutne radne navike u Velikoj Britaniji.

"Ako ne uvedemo radikalne promjene u radni život, naši će nas uredi učiniti vrlo bolesnima. Kao rezultat, u budućnosti bi radnici mogli pretrpjeti zdravstvene probleme jednako loše kao oni za koje smo mislili da smo ih ostavili u industrijskoj revoluciji", rekao je autor izvještaja William Highman.

Nepovratne posljedice

Njihova istraživanja sugeriraju da će neadekvatno dizajnirana radna mjesta koja pogoršavaju loše držanje dovesti do trajno savijenih leđa od ukočenog sjedenja za stolom duže vrijeme, piše IFL Science.

Radnici će također imati varikozne vene zbog lošeg protoka krvi od dugog sjedenja, crvene i suhe oči od zurenja u kompjuterske ekrane, natečenih zglobova od pokreta koji se ponavljaju, a bit će i dlakavih ušiju i nosa zbog loše kvalitete zraka te suhe kože s ekcemom, kao rezultat stresa i hormonalne neravnoteže.

Sjedenje je novo pušenje

Ljudi su "uspravna vrsta", a evolucija nas je odvela daleko od naših predaka koji su se kretali na sve četiri. No, gdje se god moderan čovjek kreće, razne mu inovacije omogućuju da ono što je nekoć obavljao stojeći, sada čini u sjedećem položaju.

Činjenica je kako naša tijela nisu predviđena za dugotrajno sjedenje, a brojni dokazi pokazuju da ono ima toliko štetan učinak za zdravlje koji se može izjednačiti sa štetom nastalom od pušenja. Čak i uz redovito vježbanje, sjedenje dulje od osam sati na dan povećava rizik od različitih zdravstvenih problema.

NEHUMANO Na stotine ih umire: Ovdje se radnici kuhaju od vrućine

Tjelesna neaktivnost povezuje se sa 160.000 slučajeva raka dojke, debelog crijeva, prostate i pluća svake godine. To odgovara dvije trećini slučajeva koje izazove pušenje, potvrdila je studija kanadskog Centra za rak Alberta.  U prosjeku sjedimo devet sati na dan, odnosno 67 sati tjedno. Zbog dugotrajnog sjedenja trošimo oko 100 kalorija manje u odnosu na generacije otprije 50 godina.

Pozorniji pogled na studije povezane sa sjedenjem otkrivaju da nam se svaki sat proveden sjedeći naplaćuje. Tako analiza čak 43 odvojena istraživanja otkriva da ljudi koji sjede više sati na dan imaju 24 posto veći rizik od nastanka raka debelog crijeva, 32  posto veći rizik od raka endometrija te 21 posto veći rizik od raka pluća.

Također, svaki dodatni sat koji ljudi provode sjedeći proporcionalno smanjuje razinu njihove fizičke kondicije. To je važna spoznaja, jer ljudsko tijelo dizajnirano za kretanje, a čak i ako se ne krećemo, važno je kako tijelo troši energiju za svoje održavanje - a cijeli se metabolizam i stanični procesi usporavaju sjedenjem. 

Povećana kilaža i sjedenje su smrt za kralježnicu

Svaki kilogram viška opterećuje kralježnicu za čak deset kilograma više. Konkretno, pretilim pacijentima prijeti veći rizik od pojave problema u donjem dijelu leđa nego u pacijenata s uravnoteženom težinom. To posebno vrijedi za ljude koji imaju višak oko struka i na području trbuha koji vuče u inklinaciju, odnosno izaziva nagnutost prema naprijed jer opterećuje donji dio leđa i stvara bol u istom.

Disk pritom trpi velika opterećenja te lako može doći do diskus hernije koja pritišće živac i pacijent se može suočiti s tzv. išijasom. Zato stručnjaci savjetuju da se krećete više, a sjedite manje te da pripazite na prehranu. 

Pate kosti i zglobovi 

Pregibači zgloba kuka postaju funkcionalno kratki, dolazi do slabljenja glutealnih i abdominalnih mišića te kompenzatornog pretjeranog naprezanja muskulature donjeg dijela leđa. Disbalans mišića dovodi do naglašene lumbalne lordoze (prednjeg nagiba zdjelice), a to za posljedicu ima kroničnu bol u donjem dijelu leđa. 

Naposljetku, to sve vodi i do poremećaja funkcije kukova te poremećaja stabilnosti kod stajanja na nogama, odupiranja i čvrstog koraka. Idealno bi bilo sjediti 20 minuta, a zatim stajati osam minuta i nakon toga se dvije minute kretati ili istezati. Stajanjem dulje od 10 minuta ljudi obično imaju tendenciju nasloniti se, a to može dovesti do bolova u leđima.