Američka tvrtka Warhound prikupila je 200 milijuna dolara za razvoj nove generacije vojnih pasa. Uz pomoć kloniranja, genetskog inženjeringa i napredne tehnologije želi stvoriti izdržljivije, zdravije i učinkovitije životinje za najopasnije vojne operacije.

Američka vojska uskoro bi mogla dobiti potpuno novu generaciju četveronožnih vojnika. Ne radi se o robotima, nego o stvarnim psima čije će se sposobnosti pokušati poboljšati genetskim inženjeringom, a koji će na bojištima nositi posebno razvijenu zaštitnu opremu i napredne tehnološke sustave. Iza ambicioznog projekta stoje dvojica poznatih američkih tehnoloških poduzetnika, Palmer Luckey i Ben Lamm, koji su pokrenuli tvrtku Warhound, već procijenjenu na 1,2 milijarde dolara.

Warhound: Projekt od 200 milijuna dolara

Kako piše Financial Times, nova američka tvrtka sa sjedištem u Teksasu osigurala je 200 milijuna dolara početnog kapitala za razvoj genetski unaprijeđenih vojnih pasa. Projekt povezuje biotehnologiju, kloniranje i vojnu industriju, a njegov je cilj stvoriti životinje koje će uspješnije obavljati zahtjevne zadaće, od otkrivanja eksploziva do sudjelovanja u opasnim operacijama. 

Jedan od idejnih začetnika projekta, Palmer Luckey, poznat je kao osnivač Oculusa, tvrtke koja je popularizirala tehnologiju virtualne stvarnosti, a potom i obrambene kompanije Anduril Industries, specijalizirane za autonomne sustave i vojnu tehnologiju.

Njegov partner Ben Lamm izvršni je direktor biotehnološke tvrtke Colossal Biosciences, koja je privukla svjetsku pozornost pokušajem rekonstrukcije izumrlog strašnog vuka (dire wolf). Znanstvenici te kompanije genetski su modificirali sive vukove kako bi dobili neke karakteristike njihova izumrlog srodnika. Tvrdnju da su doista oživjeli izumrlu vrstu osporavali su pojedini stručnjaci.

Sada tehnologiju razvijenu za takve eksperimente namjeravaju primijeniti na životinje koje će služiti američkoj vojsci.
Zašto Pentagon želi genetski modificirane pse?
Američka vojska suočava se s problemom koji na prvi pogled djeluje neobično za najveću vojnu silu svijeta: nedostatkom kvalitetnih službenih pasa.

Prema podacima koje je objavio Warhound, više od 80 posto vojnih pasa u američkim oružanim snagama nabavlja se iz Europe. Istodobno, manje od polovice nabavljenih životinja uspješno prolazi dugotrajan proces selekcije i obuke.

To znači da američka vojska mora nabaviti i pripremati približno 200 pasa kako bi na kraju dobila stotinjak životinja sposobnih za službu. Cijeli postupak može trajati oko tri godine, a troškovi su veliki. Warhound vjeruje da bi genetski inženjering mogao promijeniti takvu računicu.

Prvi korak bit će prikupljanje genetskog materijala najboljih vojnih i policijskih pasa, životinja koje su već dokazale iznimne sposobnosti u stvarnim uvjetima. Njihov DNK pohranjivat će se u posebne biobanke, a potom koristiti za kloniranje.

No tvrtka ne želi samo proizvoditi genetske kopije uspješnih pasa. Znanstvenici namjeravaju intervenirati i u njihov genom kako bi smanjili rizik od nasljednih bolesti koje mnoge radne pse prerano izbacuju iz službe.

Među problemima koje žele spriječiti nalaze se displazija kukova, degenerativne bolesti mišića i druge zdravstvene poteškoće koje mogu ograničiti pokretljivost ili izdržljivost životinja.

Dugoročni cilj još je ambiciozniji: genetskim zahvatima pokušati poboljšati sposobnosti poput njuha i tjelesne otpornosti.

Jedna od mogućnosti o kojoj se razmišlja jest korištenje određenih gena vukova kako bi se poboljšale njušne sposobnosti pasa. No takve izmjene zasad su planovi i istraživački ciljevi, a ne dokazane sposobnosti nove generacije životinja. 

Psi s oklopima i digitalnom opremom

Projekt se, međutim, ne zaustavlja na genetici. Drugi dio programa odnosi se na tehnologiju koju će psi nositi tijekom vojnih operacija. Luckeyjeva tvrtka Anduril trebala bi razviti posebne zaštitne prsluke, opremu za zaštitu očiju i sluha te sustave koji omogućuju bolju povezanost psa, njegova vodiča i ostalih vojnih sustava na terenu.

Drugim riječima, američki vojni psi mogli bi postati dio umrežene borbene jedinice u kojoj se informacije između ljudi, životinja i autonomnih uređaja razmjenjuju učinkovitije nego danas. Iako kompanija koristi izraz kibernetička poboljšanja, zasad nije riječ o ugradnji elektroničkih uređaja u tijelo životinje. Planirana tehnologija uglavnom se temelji na vanjskoj opremi i komunikacijskim sustavima.

Projekt je Ben Lamm opisao kao svojevrsni program stvaranja psećeg Kapetana Amerike, aludirajući na Marvelova superjunaka čije su fizičke sposobnosti poboljšane znanstvenim eksperimentom.
Prvi psi već su uključeni u program Prema informacijama koje su iz tvrtke iznijeli američkim medijima, prva skupina pasa već je uključena u postupke prikupljanja i genetske obrade materijala.

Među pasminama na kojima se radi nalaze se belgijski ovčari malinois, njemački ovčari i labradori, poznati po sposobnostima koje su posebno vrijedne u vojnim, policijskim i spasilačkim operacijama.

Prvi klonirani štenci očekuju se tijekom 2027. godine, dok bi životinje spremne za službu mogle biti dostupne približno dvije godine nakon pokretanja projekta. Warhound zasad nema potvrđene kupce ni objavljene cijene budućih pasa. No među potencijalnim korisnicima nalaze se američka vojska, policijske organizacije i hitne službe.

Na čelu tvrtke nalazi se David Spirk, bivši američki marinac i nekadašnji visoki dužnosnik Pentagona, koji je radio na projektima povezivanja vojnih operacija s analizom podataka i umjetnom inteligencijom. U financiranje su se uključili veliki investitori, među kojima su Sequoia Capital, ARK Invest i In-Q-Tel, investicijska organizacija povezana s američkom obavještajnom zajednicom. 

Otvara se i pitanje etike

Razvoj genetski modificiranih vojnih pasa otvara pitanja koja daleko nadilaze vojnu tehnologiju. Mogu li se složene sposobnosti poput inteligencije, poslušnosti, njuha ili otpornosti doista pouzdano poboljšati izmjenom gena? Kako će takve životinje reagirati na stres, ozljede i dugotrajno izlaganje opasnim uvjetima? I gdje bi trebala biti granica između liječenja nasljednih bolesti i stvaranja životinja prilagođenih ratovanju?

Tvrtka tvrdi da je dobrobit životinja jedno od temeljnih načela projekta. Program bi se trebao provoditi uz nadzor organizacije American Humane Society, uključujući brigu o životinjama tijekom obuke, službe i nakon umirovljenja.

No između obećanja biotehnološke industrije i stvarnih rezultata još postoji velika udaljenost. Genetski modificirani psi tek trebaju pokazati jesu li zaista zdraviji, sposobniji i učinkovitiji od životinja koje se danas koriste u vojnim operacijama.

Ipak, sama činjenica da je za takav projekt već prikupljeno 200 milijuna dolara pokazuje koliko se brzo mijenjaju granice moderne vojne industrije. Nakon autonomnih dronova, umjetne inteligencije i robotskih sustava, američki investitori sada ulažu i u biološko unapređenje životinja koje s ljudima ratuju tisućama godina.

Ratni pas budućnosti možda neće biti robot. Mogao bi biti genetski modificiran potomak najboljih vojnih pasa današnjice, opremljen tehnologijom koja ga pretvara u još jednog sudionika digitalno povezanog bojišta.