Dok Rusija već gotovo pet godina vodi iscrpljujući rat protiv Ukrajine, u jednom od najvažnijih znanstvenih instituta u zemlji istraživači se bave posve drukčijom bitkom - onom protiv vremena. Znanstvenici Kurčatovskog instituta, kojim upravlja Mihail Kovalčuk, blizak prijatelj Vladimira Putina i jedan od najutjecajnijih ljudi u ruskoj znanstvenoj zajednici, stvorili su banku krvi dugovječnih primata. Njihov je cilj otkriti zašto neke životinje žive dulje od drugih i mogu li se ti biološki mehanizmi jednog dana iskoristiti za produljenje ljudskog života. Projekt je na Kurčatovskom genomskom forumu predstavio direktor kirurškog centra Konstantin Kotenko. Istraživači namjeravaju analizirati uzorke krvi majmuna kako bi identificirali biološke procese povezane sa starenjem i otkrili čimbenike koji pojedinim životinjama omogućuju dug život. Mihail Kovalčuk na istom je skupu objasnio da bi rezultati istraživanja primata mogli poslužiti kao osnova za razvoj sustava koji bi u budućnosti regulirao i produljivao ljudski život.

U istraživačkim uzgajalištima Kurčatovskog instituta nalazi se više od 7000 majmuna koji pripadaju 22 različite vrste. Znanstvenici osobito proučavaju životinje stare između 18 i više od 30 godina, pregledavajući njihove krvne žile, mozak i druge organe. Usporedbom zdravstvenog stanja starijih primata nadaju se pronaći biološke pokazatelje koji objašnjavaju zašto neki organizmi sporije stare. Krv je pritom vrijedan izvor informacija jer može sadržavati pokazatelje upalnih procesa, promjena u metabolizmu i drugih mehanizama povezanih sa starenjem.

Tko je čovjek kojem je Putin povjerio potragu za dugovječnošću?

Mihail Kovalčuk nije samo direktor jednog državnog instituta. On je dio uskog kruga ljudi koji godinama imaju pristup Vladimiru Putinu, a njegov brat Jurij Kovalčuk jedan je od najbogatijih i politički najutjecajnijih ruskih poduzetnika. Mihaila se smatra neformalnim Putinovim savjetnikom za znanstvena pitanja. Još 2024. godine Meduza i istraživački projekt Sistema otkrili su da je Kovalčuk mogao biti jedan od glavnih pokretača državnog programa usmjerenog na borbu protiv starenja. Prema njihovu istraživanju, inicijativa je imala snažnu potporu utjecajnih ljudi bliskih Kremlju, a jedan od izvora opisao je njezin nastanak kao rezultat opsesivne ideje povezane s lobiranjem. Projekt se pojavio u trenutku kada se ruske vlasti suočavaju s posljedicama rata, gospodarskim sankcijama i nizom ozbiljnih problema u zdravstvenom sustavu. Ipak, istraživanje produljenja života očito je pronašlo svoje mjesto među znanstvenim prioritetima državnih institucija.

Razumljivo je zbog čega takva istraživanja privlače pozornost ljudi na vrhu ruske vlasti. Putin je u listopadu napunio 74 godine, a mnogi pripadnici njegove političke generacije već su duboko zakoračili u sedmo i osmo desetljeće života. U autoritarnim sustavima, u kojima se politička moć desetljećima koncentrira oko jedne osobe, pitanje starenja vladara neizbježno postaje i pitanje političke budućnosti. Ono što jest poznato jest da ruski predsjednik otvoreno pokazuje zanimanje za mogućnost radikalnog produljenja ljudskog života. Jedan takav razgovor slučajno je čuo gotovo cijeli svijet.

Bilo je to 3. rujna 2025. godine, tijekom velike vojne parade u Pekingu kojom je Kina obilježavala 80. godišnjicu završetka Drugoga svjetskog rata. Vladimir Putin, kineski predsjednik Xi Jinping i sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un hodali su prema svečanoj tribini na Trgu Tiananmen. Okruženi državnicima i visokim dužnosnicima, razgovarali su naizgled neformalno, ne sluteći da mikrofoni državne televizije prenose dijelove njihove konverzacije. Umjesto o raketama, vojsci ili geopolitici, dvojica predsjednika razgovarala su o tome koliko dugo čovjek može živjeti. Putinov prevoditelj u jednom je trenutku izgovorio kako se biotehnologija neprestano razvija i kako bi transplantacija organa mogla omogućiti da ljudi žive sve dulje. Prema prijevodu razgovora koji je prenio Reuters, ruski je predsjednik sugerirao da bi se ljudski organi u budućnosti mogli opetovano presađivati, a takav napredak mogao bi otvoriti put čak i besmrtnosti. Xi Jinping odgovorio je da neki predviđaju kako bi ljudi još tijekom ovoga stoljeća mogli živjeti do 150 godina.

Kada su ga novinari kasnije upitali o razgovoru, Putin nije poricao da se dogodio. Potvrdio je da su on i Xi razgovarali o produljenju ljudskog života te objasnio da suvremena medicina, novi načini liječenja i kirurški zahvati poput presađivanja organa otvaraju mogućnost da čovjek ostane aktivan mnogo dulje nego danas. Takve su izjave privukle veliku pozornost jer su otkrile koliko daleko u budućnost ruski predsjednik razmišlja kada je riječ o medicini. No stručnjaci upozoravaju da zamjena organa sama po sebi ne može zaustaviti starenje. Ljudski organizam složen je sustav u kojem istodobno stare stanice, tkiva, krvne žile i živčani sustav. Čak ni uspješna transplantacija pojedinog organa ne znači da će ostali dijelovi tijela prestati propadati.

Upravo se zato istraživanja poput onoga u Kurčatovskom institutu usmjeravaju na osnovne mehanizme starenja. Znanstvenici pokušavaju razumjeti promjene koje se tijekom godina događaju u stanicama, načine na koje se oštećuje DNK te zašto organizam postupno gubi sposobnost popravljanja vlastitih tkiva. Neki istraživači vjeruju da bi se manipulacijom pojedinim biološkim procesima jednog dana moglo usporiti nastanak bolesti povezanih sa starošću. Cilj ozbiljnih istraživanja pritom nije nužno besmrtnost, nego produljenje razdoblja života tijekom kojega čovjek ostaje zdrav i samostalan.

U Londonu već postoji klinika koja prodaje dugovječnost

Potraga za duljim životom, međutim, odavno nije samo ruska državna ambicija ili tema razgovora dvojice predsjednika. Na Zapadu je postala jedan od najbrže rastućih segmenata tržišta zdravstvenih usluga i biotehnologije. U bogatoj londonskoj četvrti Chelsea nalazi se klinika HUM2N, u kojoj klijenti mogu platiti različite tretmane kojima se pripisuju učinci na zdravlje, oporavak i dugovječnost. Kako opisuje The Economist, u klinici se nude krioterapija u komorama ohlađenima na minus 110 stupnjeva, terapije kisikom u hiperbaričnim komorama te infuzije NAD+, molekule koja sudjeluje u proizvodnji stanične energije. Među tretmanima je i postupak u kojem se pacijentu uzima krv, obrađuje ozonom i vraća u organizam. Paket od pet tretmana stoji oko 3000 britanskih funti.

Klijenti takvih klinika nisu samo milijarderi. Među njima su poslovni ljudi, sportaši i starije osobe koje žele što dulje ostati zdrave. Ipak, između obećanja industrije dugovječnosti i znanstvenih dokaza često postoji velika razlika. Za brojne tretmane koji se reklamiraju kao sredstva protiv starenja nema uvjerljivih kliničkih dokaza da produljuju život. To vrijedi i za mnoge dodatke prehrani, infuzije i eksperimentalne postupke. Posebno su problematične terapije koje se prodaju uz velike tvrdnje, a još nisu prošle kvalitetna ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti.

S druge strane, ozbiljna biotehnološka industrija ulaže golema sredstva u istraživanje lijekova koji bi mogli usporiti starenje na staničnoj razini. Sam Altman, čelnik OpenAI-ja, uložio je više od 180 milijuna dolara u tvrtku Retro Biosciences, koja želi ljudima omogućiti deset dodatnih godina zdravog života. Altos Labs, još jedna kompanija koja istražuje pomlađivanje stanica, prikupila je oko tri milijarde dolara početnog kapitala. Istraživači se sve više bave takozvanim epigenetskim reprogramiranjem, postupkom kojim bi se pokušale vratiti neke karakteristike mladih stanica. Riječ je o eksperimentalnom području koje otvara velike mogućnosti, ali i brojne rizike. Nijedna od tih tehnologija zasad nije dokazala da ljudima može osigurati radikalno dulji život.

FELJTON: 2. DIO Tko je Sam Altman? Drži u uredu uranij, ima muža, a sestra tvrdi da ju je silovao

Prema podacima koje navodi The Economist, biotehnološke kompanije usmjerene na dugovječnost tijekom 2025. prikupile su 18,4 milijarde dolara ulaganja, više nego u prethodnih deset godina zajedno. Farmaceutski divovi također istražuju mogućnosti razvoja lijekova koji bi istodobno djelovali na bolesti povezane sa starenjem i na neke njegove biološke mehanizme. Zanimanje dodatno potiče uspjeh lijekova iz skupine GLP-1 (Ozempic i Mounjaro), koji se koriste za liječenje dijabetesa i pretilosti, a pokazali su koristi i kod nekih drugih bolesti. Premda postoje preliminarni rezultati koji upućuju na moguće učinke na pojedine pokazatelje biološke dobi, to još ne dokazuje da ti lijekovi usporavaju opće starenje zdravih ljudi. Najstarija pouzdano dokumentirana osoba u povijesti, Francuskinja Jeanne Calment, doživjela je 122 godine. Unatoč svim naprecima medicine, nitko još nije dokazao da čovjek može doživjeti 150 godina, a kamoli živjeti vječno.