Prošlog je tjedna 27-godišnji IT stručnjak Jacob Coxon sjeo na klupu u parku Alamo Square u San Franciscu, otvorio X i napisao rečenicu koja je u 36 sati skupila 153 milijuna pregleda: vodeći AI laboratoriji, poručio je, juri prema samopoboljšavajućoj superinteligenciji i kocka se našim životima. Iako je na prvo sve to pomalo nalikovalo još jednoj teoriji zavjere, vrlo brzo pokazalo se da Coxon u svojim uvjerenjima nije usamljen. Evan Hubinger, čelnik Anthropicova tima za usklađivanje, javno se složio i procijenio da vjerojatnost da umjetna inteligencija u sljedećem desetljeću "pobije cijelo čovječanstvo" premašuje deset posto. Dario Amodei, izvršni direktor iste tvrtke, objavio je nekoliko dana kasnije esej u kojem poziva industriju da uspori razvoj sposobnosti modela. U Washingtonu je senator Bernie Sanders predložio zakon o zabrani razvoja umjetne superinteligencije.
Pozivanju na odgovornost pridružio se i Sam Altman, prvi čovjek na čelu OpenAI-ja, kompanije koja se smatra pionirom i vodećim divom u IT industriji, čovjek čija tvrtka gradi upravo tehnologiju o kakvoj je u ovom slučaju riječ. U dugoj objavi na X-u napisao je da svijet zaslužuje sigurnost da će američke tvrtke koje razvijaju sve sposobniju umjetnu inteligenciju postupati odgovorno te da nitko od njih nema razloga dolaziti na posao ako to ne mogu jamčiti. Tržišta su reagirala isti dan: Nvidia je pala 3,4 posto, a poluvodički indeks PHLX gotovo šest posto, bio je to najgori dan za industriju od srpnja. Nekoliko dana ranije Altman je i sam zaustavio pripreme za najavljeni izlazak OpenAI-ja na burzu, rekavši da bi to, s obzirom na sve što se događa oko sigurnosti, bio jako loš tajming.
Problem je u tome što Samu Altmanu malo tko vjeruje na riječ, čak i kada govori o oprezu. Njegov nekadašnji partner i suosnivač OpenAI-ja Elon Musk, s kojim se donedavno sudio, još uvijek ponavlja rečenicu koju je izgovorio prije dvije godine u intervjuu Tuckeru Carlsonu: da ne vjeruje Samu Altmanu i da ne želi da najmoćniju umjetnu inteligenciju na svijetu kontrolira netko tko nije vrijedan povjerenja.
Krajem kolovoza ove godine OpenAI je objavio kratku korporativnu obavijest: tvrtka raskida ugovor s Cursorom, poznatom kompanijom za programiranje, i već od studenog će mu prestati isporučivati svoje modele. Iako to nije spomenuto u priopćenju, svakome tko iole razumije odnose u poslovnom svijetu AI-ja bilo je jasno kako razlog za donošenje takve odluke nije bio ni tehničke ni komercijalne prirode. Bio je osoban. Cursor je, naime, u kolovozu za 60 milijardi dolara kupio SpaceX, kompanija koja je u veljači iste godine apsorbirala i xAI te u lipnju izašla na burzu. Drugim riječima, Cursor je postao Muskov. Kako je tada prenio CNBC, u svojoj objavi iz OpenAI-ja su poručili da ne mogu biti sigurni da će SpaceX koristiti njihovu tehnologiju u skladu s njihovim uvjetima korištenja, pozivajući se na ranije iskustvo s Muskovim tvrtkama i navodna kršenja ugovora.
Muskov odgovor stigao je u roku od nekoliko sati, na njegovoj vlastitoj društvenoj mreži, i bio je baš onakav kakav su svi i očekivali: poručio je da ga nije briga, da su CEO OpenAI-ja Sam Altman i predsjednik tvrtke Greg Brockman potpuno nepouzdani te da su, kako ponavlja godinama, ''ukrali neprofitnu organizaciju otvorenog koda''. Govoreći o Altmanu, svom nekadašnjem parteru s kojim je u međuvremenu završio i na sudu, Musk često koristi nadimak ''Scam Altman'' odnosno ''prevarant Altman''.
Da bi se razumjela ta netrpeljivost, potrebno je vratiti se u 2015., kada su Musk i Altman bili saveznici. Ideja o stvaranju umjetne inteligencije koja bi trebala koristiti čovječanstvu nastala je na nizu večera u Silicijskoj dolini, na kojima su, među ostalima, sudjelovali Altman, tada 30-godišnji predsjednik akceleratora Y Combinator, Elon Musk, Greg Brockman, bivši tehnički direktor Stripea, i Ilja Sutskever, jedan od najcitiranijih znanstvenika u povijesti strojnog učenja. Tijekom tih druženja IT stručnjaci složili su se kako je neminovno da umjetna opća inteligencija kuca na vrata, zaključili su kako će to biti najmoćniji izum u povijesti čovječanstva te da neće biti dobro ako je razvije isključivo Google. Smatrali su da čovječanstvu treba plan B.
To je trebao biti OpenAI koji je javnosti predstavljen 11. prosinca 2015., uoči konferencije NIPS u Montrealu. Objava je bila neobična koliko i sama zamisao: riječ je, pojasnili su ljudi koji su stajali iza projekta, o neprofitnoj istraživačkoj organizaciji čiji je cilj razvijati umjetnu inteligenciju ''za dobrobit čovječanstva u cjelini''. Tvrdili su da je riječ o sustavu neopterećenom potrebom za financijskim povratom. Trebao se razvijati pomoću donacija, a vrlo izdašne iznose, do milijarde dolara, najavili su i sami suosnivači.
Ta je konstrukcija bila radikalna i poprilično neobična. Kako je kasnije sažeo New Yorker, tvrtka je osnovana kao neprofitna organizacija čija uprava si je zadala zadatak staviti sigurnost čovječanstva ispred uspjeha, pa čak i ispred opstanka same tvrtke. Iz toga je slijedila gotovo naivna pretpostavka: da čovjek na čelu takve organizacije mora biti osoba iznimne čestitosti.
Idila je trajala nepune tri godine. Početkom 2018. Musk je, naime, tvrdio da OpenAI zaostaje za Googleovim DeepMindom te je, prema dokumentima iz kasnijeg sudskog spora, predložio da preuzme izravnu kontrolu nad OpenAI-jem, ili kroz većinski udio u profitnoj podružnici, ili tako da se cijela organizacija pripoji Tesli. Ostali su to odbili. Musk je nakon toga napustio upravu, a s njim je otišao i najveći dio obećanog novca.
Ta je rupa nekako morala biti popunjena. Barem su tako kasnije tvrdili ostali članovi uprave. Zbog toga 2019. godine OpenAI stvara hibridnu strukturu s ''ograničenim profitom'' i sklapa savez s Microsoftom, koji ulaže prvo milijardu dolara, a zatim još više novca. U studenom 2022. lansiran je ChatGPT koji je istraživački laboratorij pretvorio u globalnu tehnološku silu.
Musk nije želio samo tako prijeći preko toga pa je u veljači 2024. podnio prvu tužbu, tvrdeći da su Altman i Brockman iznevjerili osnivačku misiju. Povukao ju je pa ponovno podnio u kolovozu iste godine. OpenAI je u travnju 2025. uzvratio protutužbom, tvrdeći da je riječ o smišljenoj taktici usporavanja konkurenta. Sudnica u Oaklandu tako se u travnju i svibnju ove godine pretvorila u pozornicu na kojoj se odigravala najgledanija tehnološka predstava ikad. Bilo je to suđenje na kojem se, kako je primijetio TechCrunch, zapravo sudilo pojmu povjerenja. Muskov odvjetnik Steven Molo unakrsno je ispitivao Altmana o njegovu iskazu pred Kongresom, u kojem je tvrdio da nema vlasnički udio u OpenAI-ju, premda ga je posredno imao preko fonda Y Combinatora. Altmanova obrana da svi razumiju što znači biti ''pasivni ulagač u rizičnom fondu'' nije svima zvučala uvjerljivo. Ipak, porota je 18. svibnja 2026. jednoglasno presudila u korist Altmana i OpenAI-ja. Presuda se temeljila na zastari, a ne na meritumu Muskovih navoda. Tehnička pobjeda, ali ipak pobjeda, s Altmanova stola uklonila je prijetnju prisilnog restrukturiranja tvrtke. Musk je najavio žalbu.
Kako danas uopće izgleda organizam kojim Altman upravlja? Nakon gotovo godinu dana pregovora s regulatorima u Kaliforniji i Delawareu, OpenAI je 28. listopada 2025. dovršio rekapitalizaciju. Profitni dio postao je OpenAI Group PBC, dok je neprofitna matica preimenovana u OpenAI Foundation. Prema službenoj strukturi koju je objavila sama tvrtka, zaklada drži oko 26 posto vlasništva, u trenutku rekapitalizacije procijenjenih na oko 130 milijardi dolara, ali, što je možda i važnije od postotka, zadržava pravo imenovanja cijele uprave profitne tvrtke. Microsoft je s oko 27 posto, vrijednih otprilike 135 milijardi dolara, najveći vanjski dioničar, no bez kontrole nad upravom. Preostalih 47 posto drže sadašnji i bivši zaposlenici te ulagači poput SoftBanka, Nvidije, Amazona i Thrivea. Udio Sama Altmana u tvrtci iznosi - nula posto.
To je paradoks koji definira cijeli njegov lik. Čovjek koji vodi tvrtku čija bi ukupna vrijednost, kako piše PYMNTS, uskoro mogla dosegnuti 1,2 milijardi dolara, u njoj ne posjeduje ništa, a plaća mu se, prema službenim izvješćima, kreće između 65.000 i 76.001 dolara godišnje.
Njegova je moć, dakle, isključivo institucionalna i osobna: on je izvršni direktor, on imenuje i preslaguje vodstvo, on pregovara s Microsoftom, Nvidijom i Bijelom kućom, on je lice pred Kongresom i pred kamerama. Kritičari kažu da je upravo to njegov najveći adut jer već godinama na pitanje o motivima vladanja velikim AI-carstvom u odgovoru naglašava prvenstveno što mu nije motiv. Dionice.
A tko je zapravo Samuel Harris Altman? Rođen je 22. travnja 1985. u St. Louisu, u židovskoj obitelji srednje klase, a odrastao je u predgrađu Clayton u Missouriju. Majka Connie bila je dermatologinja, otac Jerry posrednik u prometu nekretnina. Prvi Macintosh dobio je s osam godina i tada je, kako je sam pričao, naučio programirati. Sa 17 je javno rekao da je gej, i to na način koji dosta govori o njegovu karakteru. Kada su se učenici njegove škole pobunili protiv govornika na Nacionalnom danu razotkrivanja, on je izašao pred njih i otvorio dušu.
Upisao je informatiku na Stanfordu, ali studij je napustio nakon godine dana. S 19 godina je pokrenuo Loopt, aplikaciju za dijeljenje lokacije, koja je bila u prvoj generaciji Y Combinatora, svojevrsnog inkubatora za tehnološke startupove. Loopt nikad nije postao hit, ali je 2012. prodan za 43,4 milijuna dolara. Bio je to Altmanov prvi kapital.
Ono što je uslijedilo bila je majstorska klasa umrežavanja. Osnovao je fond Hydrazine Capital, a 2014. ga je Paul Graham postavio za predsjednika Y Combinatora, gdje je pet godina bio u prvom redu svake startup ideje u Silicijskoj dolini. Wall Street Journal procijenio je da je ulagao u više od 400 tvrtki.
Koliko je danas ''težak''? Forbes njegovo bogatstvo procjenjuje na između 3,5 i više od 4 milijarde dolara, a raspon je tako širok jer je gotovo sve što posjeduje privatno i nelikvidno. Ironično, najprecizniji uvid u njegovo bogatstvo dalo je upravo Muskovo suđenje: pod prisegom je morao izložiti popis devet tvrtki u kojima ima udjele, a koje istodobno posluju s OpenAI-jem. Među njima su Helion Energy vrijedan oko 1,65 milijardi dolara, Stripe od oko 633 milijuna dolara, Retro Biosciences (oko 258 milijuna dolara), Reddit u kojem je, prema podacima iz 2024. držao udio od 8,7 posto, više nego njegov izvršni direktor, a na popisu su se našle i Cerebras, Oklo, Airbnb, World Network i druge tvrtke.
Upravo taj popis otvorio je pitanje Altmanova sukoba interesa. Čovjek koji odlučuje gdje će OpenAI kupovati energiju i čipove istodobno je vlasnik trećine tvrtke za fuziju i velikog udjela u proizvođaču čipova. S druge strane, njegovi branitelji ističu da je u Helion i Oklo ulagao još 2015. i 2016., u vrijeme kad je ulaganje u fuziju bilo bliže hobiju nego investiciji te da je zahvaljujući tome danas jedan od najvećih privatnih financijera čiste energije na svijetu. Njegove pristaše zato ga opisuju kao vizionara koji vlastitim novcem pokušava riješiti energetsku i klimatsku krizu. Altman i njegov suprug potpisali su 2024. i The Giving Pledge, obvezu da će većinu bogatstva razdijeliti.
Ipak, možda najteža optužba na račun Altmana ne dolazi iz industrije, nego iz obitelji. Njegova sestra Annie Altman podnijela je u siječnju 2025. tužbu na saveznom sudu u Missouriju, tvrdeći da ju je brat seksualno zlostavljao od njezine treće do jedanaeste godine. Altman je, u zajedničkoj izjave s majkom i dvojicom braće, kako je svojedobno pisao NBC News, sve navode kategorički odbacio kao potpuno neistinite, kazavši kako njegova sestra ima mentalne teškoće te kako joj obitelj godinama pruža mjesečnu financijsku potporu.
Njihov sudski put bio je krivudav. Sud je u ožujku 2026. tužbu odbacio kao zastarjelu, ali je Annie dopustio da je preinači i ponovno podnese, što je i učinila već sljedećeg dana, pozivajući se na poseban missourijski zakon o zlostavljanju djece. Altman je uzvratio protutužbom za klevetu. U travnju 2026. oba odvjetnička ureda koja su zastupala Annie povukla su se iz slučaja zbog, kako su napisali, narušenih odnosa s klijenticom. Sud do sada nije utvrdio dokaze da je zlostavljanja zaista bilo, no predmet je i dalje otvoren.
Druga skupina zamjerki na račun Altmana vezana je uz ono što se u Silicijskoj dolini zove The Blip, a odnosi se pet dana 2023. kada ga je vlastita uprava smijenila, a pritisak ulagača i zaposlenika ga vratio. Bivša članica uprave Helen Toner opisala ga je kao čovjeka koji ima naviku ''stavljati drugima riječi u usta kako bi ih doveo onamo kamo želi'', dok je Tasha McCauley govorila o Altmanovoj ''toksičnoj kulturi laganja''. Muskov odvjetnik iznio je i podatak da su ga kolege iz Loopta, njegova prvog startupa, dvaput pokušale smijeniti.
No ima i onih koji o Altmanu govore potpuno drugačije. Kako je svojedobno pisao The Ringer, Paul Graham, čovjek koji ga je doveo na čelo Y Combinatora, javno je napisao da ne postoji nitko za koga bi mogao tvrditi da je stopostotno iskren, uključujući sebe, te da Altman nije kvalitativno drukčiji od drugih moćnih ljudi u Silicijskoj dolini, a sasvim sigurno nije manje pošten od Muska. Suđenje je usput otkrilo i da nije riječ o čovjeku koji je gramzljiv na uobičajen način: dok su Brockman i Sutskever pod prisegom potvrdili udjele vrijedne oko 30, odnosno 7 milijardi dolara, Altman je ostao pri nuli.
O privatnom životu Altman govori malo. Nakon devetogodišnje veze sa suosnivačem Loopta Nickom Sivom, 2015. je upoznao australskog softverskog inženjera Olivera Mulherina. Vjenčali su se u siječnju 2024. na plaži na Havajima, u vrlo uskom krugu obitelji i prijatelja. U veljači 2025. surogat majka im je rodila sina. Altman je više puta rekao da mu je očinstvo presložilo životne prioritete. Danas s obitelji živi u San Franciscu.
Postoji i zanimljiv detalj iz Altmanova života koji se prilikom svakog pisanja njegova profila nameće poput refrena: Altman je prepper (osoba koja se aktivno priprema za velike katastrofe). Još je 2016. hladno priznao da ima oružje, zlato, kalijev jodid, antibiotike, plinske maske izraelske vojske i komad zemlje u Big Suru na koji može doletjeti u slučaju kakve katastrofe. Dugim riječima, čovjek koji gradi budućnost očito je odavno predvidio vjerojatnost da ona krene po zlu. Također, u svom uredu u San Franciscu drži šipku uranija okomito izloženu na svom stolu. Izezađenim novinarima je rekao da ta uranijeva šipka nije razlog za brigu. Prirodni ili osiromašeni uranij u čvrstom stanju emitira vrlo niske razine radijacije koje ne mogu prodrijeti kroz ljudsku kožu, pa je njegovo držanje kao ukrasa na stolu sigurno, ustvrdio je. Osim uranija, na radnom stolu i u uredu drži i druge neobične i povijesne predmete, poput brončanog mača.
Zanimljiv je i njegov odnos prema politici. Malo je preokreta u američkoj tehnološkoj politici tako naglih kao Altmanov odnos prema Donaldu Trumpu. Tijekom kampanje 2016. uspoređivao ga je s Hitlerom u Njemačkoj tridesetih godina prošloga stoljeća, pozivao tehnološke tvrtke da mu se suprotstave i donirao stotine tisuća dolara demokratima, uključujući i 200.000 dolara Bidenovoj kampanji 2024. Međutim, dan nakon Trumpove inauguracije u siječnju 2025., Altman je stajao u Rooseveltovoj sobi Bijele kuće i zahvaljivao predsjedniku na projektu Stargate, infrastrukturnom pothvatu OpenAI-ja, Oraclea i SoftBanka vrijednom do 500 milijardi dolara. Kako su tada prenijeli mediji, uključujući i ABC News, istaknuo je kako taj projekt ne bi bilo moguće realizirati bez predsjednika, a na X-u dodao da mu je pomnije praćenje Trumpa promijenilo perspektivu.
Otad se njihov odnos dodatno produbio. Altman je u lipnju 2026. razgovarao s predsjednikom Zastupničkog doma Mikeom Johnsonom o izvršnoj uredbi o umjetnoj inteligenciji, a ovog rujna sastao se s Trumpom na republikanskoj konvenciji. Ondje su zacijelo razgovarali i o potresu koji je ovih dana pogodio AI industriju, nakon već spomenute objave Jacob Coxona. Nekoliko dana nakon tog poteza koji je uznemirio javnost, Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica, objavio je esej "We Must Pace the Frontier" u kojem je pozvao industriju da uspori razvoj sposobnosti modela te ustvrdio da bi AI unutar 6 do 12 mjeseci mogla postati sposobna voditi roj koji preuzima cijeli internet. Ono što je uslijedilo bilo je bez presedana. Altman se, baš kao i Musk, javno složio.
U ovoj nevjerojatno situaciji, međutim, otkrio se zanimljiv Altmanov strateški čvor: Kina. On sam traži savezničku koordinaciju i međunarodne okvire, uz pomoć vlade. Ali Trump je odbacio pozive na usporavanje, tvrdeći da Amerika mora zadržati prednost, dok Peking odbacuje ''širenje straha''. Altman se tako našao u poziciji u kojoj mu gotovo nitko ne vjeruje: jedni tvrde da propovijeda sigurnost dok gradi infrastrukturu od 1,4 milijardi dolara, a drugi da pozivanjem na ''kočenje'' prikriveno traži regulaciju koja bi učvrstila poziciju postojećih divova.
Poslovno gledano, OpenAI je istodobno i najveći uspjeh i najskuplji eksperiment u povijesti tehnologije. Prihodi mu rastu vrtoglavo, kako piše PYMNTS, s oko 20 milijardi dolara u 2025. na godišnju stopu od oko 25 do 30 milijardi dolara. ChatGPT ima oko 900 milijuna tjednih korisnika i kupce u 92 posto kompanija s liste Fortune 500.
Ali gubici rastu jednako brzo. Kako prenosi CMC Markets, interne projekcije govore o 14 milijardi dolara gubitka samo u ovoj godini, a profitabilnost se ne očekuje prije otprilike 2030. Analitičari HSBC-a procjenjuju da bi tvrtki do tada moglo trebati više od 207 milijardi dolara dodatnog kapitala.
Istodobno, monopol je nestao. Prema izvještaju Sensor Towera koji prenosi TechCrunch, ChatGPT je u 2026. prvi put pao ispod 50 posto globalnog tržišta AI asistenata. Googleov Gemini uzeo je gotovo trećinu, Anthropicov Claude se utrostručio, a u korporativnom segmentu Claude, prema više analiza, dobiva oko 70 posto izravnih nadmetanja protiv OpenAI-ja. Anthropic je 2026. čak prvi put prestigao OpenAI po prihodima, prijavivši u svibnju 47 milijardi dolara godišnje stope prihoda, pri procjeni vrijednosti od 965 milijardi, čime je po tržišnoj vrijednosti prestigao OpenAI, tada procijenjen na 852 milijarde dolara. Ostaje najveće pitanje: burza. OpenAI je 8. lipnja 2026. povjerljivo predao dokumentaciju za izlazak na tržište, uz spekulacije o procjeni od bilijun dolara i najvećem prikupljanju kapitala u povijesti. A onda je, 12. rujna, nakon Coxonova nastupa, Altman sve zaustavio.
Bit će zanimljivo promatrati kako će se u budućnosti razvijati priča s OpenAI-jem i umjetnom inteligencijom općenito, no nema sumnje da će u toj priči upravo Sam Altman voditi jednu od glavnih riječi. S obzirom na osnivačku pretpostavku OpenAI-ja da čovjek na čelu takve organizacije mora biti osoba iznimne čestitosti, može se reći kako je proteklih jedanaest godina bio dug i skup eksperiment, a njegovi najbliži suradnici i javnost još uvijek nisu postigli konsenzus oko toga je li prvotni cilj ostvaren. Bez obzira na sve kontroverze koje prate Altmana, jedno je sigurno: u tjednu u kojem je industrija najglasnije govorila o vlastitom kraju, svi su slušali njega. Zbog toga kod mnogih nelagodu izaziva, ne činjenica što Samu Altmanu mnogi ne vjeruju, nego to što ni oni koji mu ne vjeruju nemaju kome drugome prepustiti volan.
