Parlament Republike Srpske u četvrtak je podržao nacrt zakona koji predviđa uvođenje do sada nepostojećeg pričuvnog sastava policije u tom entitetu, a Federacija BiH odmah je najavila da će, bude li takav zakon usvojen, morati posegnuti za sličnim mjerama.

Izmjene postojećeg zakona o policiji RS entitetska vlada predložila je s obrazloženjem da je to nužno zbog suočavanja s migrantskom krizom, odnosno zaštitom teritorija iako je to zadaća koja po zakonu pripada Graničnoj policiji BiH, objavila je Hina.

Čim je nacrt izmjena zakona o policiji u RS-u dobio poporu u entitetskom parlamentu oglasio se član Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorenjem da je to prijetnja sigurnosti u državi.

"S obzirom da na povećanje broja naoružanih pripadnika policije RS-a međunarodna zajednica ne reagira adekvatno, izgleda da će se morati odgovoriti recipročnim mjerama. Sumnjam da će se naoružavanje RS-a zaustaviti na ovome, a i da se zaustavi, postojeće stanje unosi uznemirenost među građane i opasno destabilizira ukupnu političku i sigurnosnu situaciju u državi", izjavio je Komšić kako ga citira agencija Fena.

Timothy Less "Rat na Balkanu počet će u Srebrenici ili Mostaru"

Kad je prije nešto više od godine dana pokrenuta ozbiljna rasprava o potencijalnoj Dodikovoj paravojsci koju bi činili pripadnici Srbske časti, svi su jednoglasno govorili da takvo što ne dolazi u obzir. "Republika Srpska ima svoje Ustavom i zakonima predviđene institucije koje su u službi stabilnosti svih njezinih građana, a konstrukcije koje su se pojavile u pojedinim medijima da predsjednik Republike Milorad Dodik uz potporu Moskve uspostavlja paravojne jedinice su izuzetno opasne i nisu u funkciji informiranja građana", priopćeno je iz Dodikova ureda.

Sada se moramo zapitati tko će činiti jezgru rezervnog sastava policije. Za pretpostaviti je da će to biti najgorljiviji pripadnici određenih grupa kao što je to Srbska čast. Express je već ranije o njima pisao, ponajviše zbog njihovog hvalisanja dobrim odnosima s političkim vrhom RS-a. Jedna od najvažnijih nastala je 12. prosinca 2017. godine u dvorani Narodne skupštine Republike Srpske. 

U prvom redu su sjedili Igor Bilbija iz Prijedora i Bojan Stojković iz Niša, vođe "Srbske časti". Igor Bilbija je poznat po čestom sudjelovanju u crnoj kronici. Uhićivan je zbog prostitucije, prijevare i organiziranog kriminala. Bojan Stojković iz Niša poznat je kao "najsnažniji Srbin", ali nosi i odlikovanje koje mu je dao ruski general Valerij Vječesljavević Kaljakin. Zajedno s kolegama iz Srpske časti prošao je  prošao je obuku u kampu 63. padobranske brigade u Nišu što je ovjekovječio i prigodnom fotografijom.

Tijekom 2007. godine boravio je u vojarni "Ševatske Livade" u Preševu. Dio obuke je, prema izvorima Žurnala, zahvaljujući vezama s ruskim veteranima okupljenih oko udruge "Nasljednici pobjede" prošao u Moskvi. "Za takvog predsjednika vrijedi umrijeti", napisao je Stojković na svom Instagram profilu pod fotografijom Vladimira Putina.

Ako je itko sumnjao da će Rusija na europskom tlu ostaviti zrakoprazni prostor tamo gdje ga je ostavila Amerika, gadno se vara i treba samo pogledati prema Balkanu. Otkako je Washington izgubio interes za ovu regiju, Rusija je upravo ovdje vidjela mogućnost da pojača svoj utjecaj, piše Foreign Policy.

Prijetnja Putinovi "Noćni vukovi" stvaraju ruski Balkan

Glavni cilj nije Hrvatska, koja je članica Europske unije i NATO-a; nije to niti Srbija koja već ima dugu povijest veza s Moskvom. Umjesto toga Kremlj se okrenuo BiH, zemlji usmjerenoj prema Zapadu, ali koja je itekako podložna destabilizaciji.

Bosna je administrativno podijeljena između dviju decentraliziranih subjekata: Federacije Bosne i Hercegovine, koja ima uglavnom bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, te Republiku Srpsku, koja ima srpsku većinu. Ruska politika koristi potonje i njihove separatističke instinkte. 

To podrazumijeva naizgled bezazlene akcije kao što je podrška srpskom stanovništvu pravoslavne vjere u Republici Srpskoj. U rujnu će se tako u Banja Luci postaviti kamen temeljac za novu pravoslavnu crkvu pod pokroviteljstvom Rusije u čast ruskog cara Nikole II, koji je došao u obranu Srbije u Prvom svjetskom ratu. Nakon završetka crkve, ovdje će mise služiti naizmjence srpski i ruski svećenici.

Međutim, najintenzivnija suradnja između bosanskih Srba i Rusije usmjerena je kroz snage sigurnosti Republike Srpske.

Tijekom službenog posjeta ruske delegacije Banja Luci 2016. godine, razgovori su bili usredotočeni na uspostavu partnerstva između Republike Srpske i ruske policije o pitanjima koja uključuju prikupljanje obavještajnih podataka, protuterorizam i borbu protiv cyber kriminala. 

Republika Srpska se također složila da će slati pripadnike srpskih specijalnih postrojbi u Moskvu na obuku. Od tada, ruski obavještajni časnici (bivši članovi Savezne sigurnosne službe) često održavaju predavanja i predaju tečajeve na policijskoj akademiji Republike Srpske i na Sveučilištu u Banja Luci na fakultetu za sigurnosne studije, koji služi kao odjel za planiranje politike regionalne policije.

Članovi fakulteta ne skrivaju svoje pro-ruske stavove. Predrag Ćeranić, dekan  fakulteta, bivši je časnik obavještajne službe i autor knjige "Koga smetaju mali Rusi" što se odnosi na Srbe. 

Nove generacije Kako su Dodik, Slobo i Karadžić postali uzor teroristima?

Ćeranić je u intervjuu za Foreign Policy izjavio: 

"Razvoj situacije na Bliskom Istoku i natjecanje između Rusije i Zapada reflektiraju se na Balkanu. Bliski Istok i Balkan su strateški važni za velike sile i rat na Bliskom Istoku utječe na suparništvo između njih na Balkanu ".

Razmjena vojnog znanja i druženje među sigurnosnim osobljem također teče i u suprotnom smjeru, iz Republike Srpske prema Rusiji. Bivši vojni časnici RS često putuju i rade u Rusiji. Na primjer, bivši kapetan Tihomir Ivanović iz Banje Luke bio je predavač na jednoj od moskovskih državnih vojnih akademija. 

U međuvremenu, pod izgovorom protuterorizma, Republika Srpska nedavno je ojačala svoju policiju na način koji nalikuje izravnoj militarizaciji, ponekad i uz pomoć Rusije. Na primjer, Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a prošle je godine kupilo 2.500 dugih cijevi iz tvornice Zastava, srbijanskog proizvođača u Kragujevcu. 

Prema riječima Reufa Bajrovića, bivšeg ministra gospodarstva u Bosni, to je deset puta više pušaka od onog što naručuju nacionalne policijske snage u Sarajevu. Vlasti Republike Srpske također otvaraju novi centar za obuku vrijedan 4 milijuna dolara, na mjestu bivše vojarne u Zalužanima, sjeverno od Banja Luke. 

Rusija se tamo već obvezala pružiti srpskim snagama poduku protiv terorizma, a novi centar će će služiti i kao sjedište novih protuterorističkih postrojbi, logističkih jedinica i odjela za borbu protiv organiziranog kriminala. Ove dopune će srbijansku policiju osnažiti skoro na razinu bosanskih snaga nacionalne sigurnosti. 

Rezervni sastav policije zasigurno u toj računici igra veliku ulogu.