Protekli tjedan u Srbiji obilježio je posjet Vladimira Putina Beogradu, a doista ekstenzivno se pisalo o njegovim diplomatskim aktivnostima. Zbog toga je, pomalo ispod radara, prošla vijest da je odlikovan Goran Tadić, potpredsjednik motorističkog kluba Noćni vukovi iz Republike Srpske.
Naime, general-pukovnik Aleksandar Kolmakov, bivši zapovjednik Zrakoplovne garde Rusije i nekadašnji prvi zamjenik ministra obrane Rusije, dodijelio je Tadiću odlikovanje za zasluge u poboljšavanju srpsko-ruskih odnosa.
"Ovim odlikovanjem ukazana je velika čast našem moto klubu u RS, a onda i meni samom. Već dugi niz godina mi se trudima produbiti i poboljšati odnose između dva bratska naroda, ruskog i srpskog. Kroz povijest se pokazalo da su nam jedino Rusi iskreni i pravi prijatelji. kako do sada, tako i u budućnosti, naš rad u RS temeljit će se na humanitarnom karakteru i pomoći ljudima", kaže Tadić za Alo.
Upitan kako će na te vijesti reagirati vlasti u BiH, budući da su u nekoliko navrata branili ulazak u državu motoristima iz Rusije, a ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je govorio i da su prijetnja nacionalnoj sigurnosti, Tadić tvrdi da imaju pogrešno mišljenje.
"Naš rad je humanitarnog karaktera i to je ono što oni ne žele vidjeti. Zabrana ulaska u BiH našoj braći iz drugih država samo o njima, ali govori i nama da radimo pravu stvar za budućnost dva naroda, ruskog i srpskog."
Tadić je ispričao za Alo i svoje mišljenje o vođi Noćnih vukova Aleksandru Zaldostanovu, zvanom Kirurg.
"Kirurg je najveći rodoljub kojeg poznajem. Čovjek je cijeli svoj život posvetio Rusiji, a posebno voli RS i njegov odnos prema nama je poseban. Prošle godine na Dan Republike Srpske njega je odlikovao predsjednik Dodik ordenom za jačanje suradnje dva naroda. Čak i predsjednik Putin ga je nekoliko puta odlikovao", zaključio je Tadić.
"Čemu takva panika? Pa mi putujemo po pravoslavnim zemljama i obilazimo kulturne znamenitosti, upoznajemo ljude. Ne vidim zašto je to problem", rekao je prošle godine Jevgenij Strogov, jedan od članova ruske motorističke skupine 'Noćni vukovi' koju su televizijske ekipe snimile tijekom boravka u Republici Srpskoj.
O njihovom boravku izvijestili su svi mediji u regiji, a iznimno su doputovali kombijem, a ne motociklima zbog lošeg vremena i hladnoće. Njihov dolazak u BiH ministar sigurnosti proglasio je velikom prijetnjom, a čak se oglasilo i Veleposlanstvo SAD-a i reklo da 'takvi posjeti negativno utječu na stabilnost zemlje'.
U susjedstvo su došli na turneju koju su nazvali 'Ruski Balkan', a posjetit će, kako je rekao Strogov – pravoslavne zemlje gdje imaju mnogo prijatelja. No, zaboravio je reći da su se, primjerice u Republici Srpskoj susreli i s predsjednikom Miloradom Dodikom.
'Noćni vukovi' dobro su poznati širom svijeta. O njima je, prije nekoliko godina dokumentarni film snimio i britanski 'The Guardian'. Film Jacka Losha i Sebastiana Rabasa govori o najmoćnijoj paravojsci u Rusiji - o bajkerskoj skupini koju simpatizira i sam predsjednik Vladimir Putin, a odigrali su i važnu ulogu u ratu u Ukrajini i aneksiji Krima.
Filmaši su proveli tjedan dana u kampu 'Noćnih vukova' u njihovoj bazi u Luhansku. Grad je bio administrativno središte istoimene oblasti na krajnjem istoku Ukrajine, na granici s Rusijom. Nakon 2014. godine, kad su Rusi aneksirali poluotok Krim, proukrajinska vlast morala je napustiti i Luhansk i preseliti nešto sjevernije u Sjeverodonjeck.
Luhansk je došao pod upravu ukrajinskih Rusa i koji su ga proglasili Narodnom Republikom Luhansk. Upravo na ovom politički trusnom terenu 'Noćni vukovi' izgradili su svoju bazu, gdje je i snimljen dokumentarac.
"Bilo je to jedno od mojih najluđih iskustava u životu. Kombinacija patriotizma, pro-Putinizma i ortodoksnog kršćanstva, s postindustrijskom vrstom estetike Mad Maxa. Velika hrđava željezna vrata na ulazu, ispaljene tenkovske granate kojima su ukrasili interijer baraka i uništeni tenkovi dovučeni s bojišta", opisao je što ga se najviše dojmilo nakon ulaska u kamp.
Kako kaže Losh, 'Noćni vukovi' prošli su nevjerojatnu ideološku transformaciju otkako su osnovani 80-ih godina prošlog stoljeća. Izvorno, nastali su u vrijeme Gorbačovljeve ere kao buntovnička anti-sovjetska subkulturna skupina inspirirana američkom rock glazbom i bajkerskom kulturom.
Iako su odjeća i glazba koju slušaju, ostale iste, ideologija je mutirala i od antisovjetske faze, u posljednjih su se dvadesetak godina transformirali u ruske ultranacionaliste. Moderni Noćni vukovi danas su ponosni Putinovi fanovi i državotvorni Rusi. I sam Putin čest je gost na njihovim bajkerskim paradama i relijima. Ruski opozicijski aktivisti tvrde da ih on i obilato novčano potpomaže.
Losh se uvjerio da su mnogi članovi itekako svjesni promjena kroz koje je prošlo njihovo 'pleme':“Počeli su kao klub motociklista koji su slušali zapadnjačku glazbu, da bi danas postali dio Putinovog showa i njegovi najvjerniji misionari. Njihova ekspanzija u istočnu Ukrajinu zapravo je, kako kažu, samo još jedan posao koji moraju obaviti za svoju domovinu. Članovi 'Noćnih vukova' važan su vojni faktor u ratu u Ukrajini, a mi smo ih snimili kako prolaze vojnu obuku u bazi.“
Redatelj filma kaže:“Mnogi bajkeri koje smo tamo zatekli već imaju iskustva s borbama na prvoj liniji. Dosta njih je u tim bitkama i poginulo. Ali isto tako mnogi od njih su ubijali pripadnike ukrajinske vojske. Prisjećaju se Sovjetskog saveza s velikom nostalgijom i raspad tadašnjih brojnih država objedinjenih u SSSR smatraju velikim gubitkom iako je to bilo vrijeme velike neimaštine.“
Sve je i počelo, s tzv. perestrojkom – novom ekonomskom politikom koju je 1987. uveo tadašnji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Zatvoreno tržište dirigirano socijalističkom državnom ekonomijom on je preko noći otvorio Zapadu i stranim ulagačima, što je tri godine kasnije dovelo do totalne ekonomske krize i u konačnici raspada Sovjetskog Saveza.
Naglo raslojavanje na malobrojne bogataše s jedne strane i brigade siromašnih i nezaposlenih s druge strane, u kombinaciji s trgovinama prepunim zapadnjačke robe široke potrošnje, o kojoj su do tad mogli samo sanjati, stvorilo je novi sustav vrijednosti koji se temeljio na imovinskom statusu.
To je najviše deprimiralo najosjetljiviju populaciju – tinejdžere koji su, ako im već roditelji nisu mogli priuštiti, pribjegli kriminalu ne bi li se domogli statusnih simbola – novih američkih tenisica, traperica, spidfajerica... A da bi si to pribavili bili su spremni i ubiti.
Ni oni stariji, koji su se u to vrijeme obogatili, nisu ostali imuni na sve jači utjecaj američke kulture ali su, shodno dubini džepa, posegnuli za mnogo većim 'igračkama' kao što su motori. Kad se početkom 90-ih u Moskvi stvorila kritična masa imućnih vlasnika skupocjenih 'Harley Davidsona', osnovali su prvi bajkerski klub. Idejni začetnik bio je ugledni moskovski stomatolog ukrajinskog porijekla Alexandar Zaldostanov.
Bajkeri su mu nadjenuli nadimak 'Kirurg', a u to vrijeme članovi kluba bili su uglavnom pripadnici dobrostojećeg i obrazovanog srednjeg građanskog sloja, koji su u slobodno vrijeme vozili motore i slušali rock. Nazvali su se 'Noćni vukovi', ali početkom ovog tisućljeća u klub se učlanilo na tisuće novih bajkera iz cijele Ruske Federacije i okolnih zemalja, bivših članica SSSR-a, od kojih su mnogi bogatstvo stekli sumnjivim poslovima.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
