Nekadašnji hrvatski premijer i šef SDP-a Ivica Račan 31. siječnja 2007. godine objavio je da se zbog atipičnog tumora na desnom ramenu privremeno povlači iz politike. Ostavku na mjesto predsjednika SDP-a, kojem je na čelu bio od 1990. godine, dao je 11. travnja. Iako se očekivalo da ga na čelu stranke naslijedi njegova zamjenica Željka Antunović on je zatražio od stranke da novog lidera izabere na izbornoj konvenciji. Preminuo je 29. travnja 2007. godine. 

Za njegova nasljednika kandidirali su se Željka Antunović, Milan Bandić, Zoran Milanović i Tonino Picula. Svi su isticali kako su timski igrači koji su spremni podmetnuti leđa kako bi se SDP vratio na vlast. 

"Za mene je timski rad bio i ostao prioritet. Bila sam vrlo suzdržana u osobnoj promociji, iako sam više nego spremna preuzeti osobnu odgovornost. Željela sam da iza Račanove smrti sačuvamo zajedništvo i takvu sliku naše stranke u javnosti. Procijenila sam da je to interes stranke, jednako kao i strategija "tima" koju želim nastaviti", tvrdila je Željka Antunović. Tonio Picula kazao je kako je ponajprije timski igrač, ali da je  "u svakome trenutku spreman preuzeti osobnu odgovornost".

Milanović: U SDP-u ima mjesta za sve

"To nisu četiri struje, to su četiri osobe sa imenom, prezimenom, biografijama i vjerujem, programima. Onaj koji pobijedi treba okupiti tim oko sebe. U SDP-u ima mjesta za sve i još nas nema dovoljno", rekao je pred izbore za šefa SDP-a 2007. godine Zoran Milanović te dodao:  "Širina i karakter pobjednika će se mjeriti time hoće li osigurati prava mjesta za poražene, jer ovo je proces u kojemu ne smije biti poraženih. Oni koji ne dobiju povjerenje na konvenciji moraju biti najbliži suradnici onoga ili one koji dobiju."

 Račan je, prema onome kako to opisuju ljudi koji su ih obojicu poznavali u vrijeme njihove suradnje, Milanovića cijenio kao jednog od mlađih, kvalitetnih i perspektivnih ljudi koji mogu biti važni u SDP-u. Račan mu nije ostavio SDP i nije ga imenovao svojim nasljednikom. 

"U trenutku kad ga je Račan zvao da dođe u SDP, Milanović je bio pomoćnik ministra, čekala ga je diplomatska karijera i mjesto negdje izvan Hrvatske. Umjesto toga pristao je doći raditi u SDP, za plaću koja je iznosila tri puta manje nego što je mogao zarađivati. Račan je toga bio svjestan", rekao je svojedobno jedan od poznavatelja odnosa između Račana i Milanovića za Jutarnji list.

Nakon kampanje u kojoj nije bilo "klizećih startova" SDP-ovci su se 2. lipnja 2007. godine okupili na izbornoj konvenciji na Zagrebačkom velesajmu gdje je 1532 članova biralo novog šefa. Nakon hrvatske himne, Paviljonom 7 odjekivali su stihovi pjesme vinkovačkog benda Majke -  Budi ponosan, dok se na platnu projicirala retrospektiva Račanove vladavine tom strankom.

Početak konvencije obilježio je napad bivšeg veleposlanika Aleksandra Miloševića na Milana Bandića.

"Bandić je gradio vikendicu bez dozvole. To je jedan od razloga zašto mislim da on ne bi trebao biti predsjednikom stranke", rekao je Milošević i izazvao zviždanje drugih delegata. "Gospodo, molim vas nemojte zviždati, utišati me nećete. Zašto smatram da bi izbor Bandića bio loš? U njegovom sam kandidacijskom pismu našao 21 gramatičku grešku. Pretpostavljam da pismo nije pisao on. Iza njega se vuku mnoge neriješene stvari. Smatram da jedan kandidat nije pogodan za to mjesto, gradio je kao gradonačelnik vikendicu bez građevinske dozvole". 

"Ovako se ne gradi SDP - ovo nije snaga SDP-a, Račan je govorio 'Da kritika - ne destrukcija!', ali ovo je bilo u tom pravcu. Mnogi koji ne vole SDP mislili su 'evo slabe točke u SDP-u' i da ćemo se potući, ali mi ćemo biti još jači", poručio je Radoslav Vuković komentirajući Miloševićeve optužbe, a zatim je pročitao Račanovu poruku "Moja slika Hrvatske".

Bandić: Ja sam đak Ivice Račana

Nije trebalo dugo čekati na Bandićev odgovor.

"Jučer sam bio na placu da vidim što moje ulice kažu i sreo sam čovjeka koji me pitao 'A zakaj se ti kandidiraš za predsjednika SDP-a, kad si nam tako dobar tu?'. Popili smo kavu pa sam mu objasnio: Ja sam đak Ivice Račana i ponosan sam na to, ali sam u međuvremenu završio dva fakulteta, moramo nastaviti tamo gdje je Ivica Račan stao. Nisam se na svoju ruku kandidirao za predsjednika zagrebačkog SDP-a, nego u dogovoru s njim. Mudar čovjek, ili iole mudar, to ne može napraviti bez svojeg tima", rekao je tada Bandić.

"Zašto sam se kandidirao? Jer smo stvorili socijaldemokraciju. Gospodo, ako mi ukažete povjerenje, stat ću na čelo kolone - tri puta tri. Opća mobilizacija, radom i poštenjem. Ja sam jučer u Zagrepčanki pobijedio. Gospodo, moj obraz je čist", izjavio je Bandić i time pokupio gromoglasan pljesak i brojne ovacije, objavio je svojedobno Index.  "Najbolji kontinuitet socijaldemokracije Račana je Zagreb sa mnom na čelu. HDZ bi sve učinio da ima Zagreb!", rekao je Bandić te dodao: "Mogu jamčiti pobjedu SDP-a i širiti mrežu."

U prvom krugu glasanja Milanović je osvojio 592 glasa, Željka Antunović  381, Bandić 313, a Picula 248 glasova. U drugom krugu Milanović je dobio 828 glasova, dok je Željka Antunović dobila 675 glasova.  Izabravši novog predsjednika stranke paviljonom Zagrebačkog velesajma zavladalo je oduševljenje. Josip Leko, koji je pročitao rezultate, kazao je kako prije nego pozove novog predsjednika za mikrofon mora i službeno potvrditi izbor, pa je pitao delegate tko je za - na što je cijela dvorana vikala potvrdno, zatim je pitao tko je protiv - tada je muk zavladao u dvorani. A kada je Milanović došao do mikrofona cijela dvorana oduševljeno je vikala "Zoki, Zoki".  

Godinu dana kasnije, na novim unutarstranačkim izborima, koji su održani po načelu jedan čovjek jedan glas, Milanović je  pobijedio Davorka Vidovića i Dragana Kovačevića. On je nakon poraza izašao iz stranke te se kasnije učlanio u Hrvatsku narodnu stranku.  Bandić je pak automatizmom isključen iz SDP-a kada se 2009. godine mimo volje stranke kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske, a Davorko Vidović otišao je 2021. godine u Socijaldemokrate. Iste godine stranku je napustila i Željka Antunović.

Nakon toga unutarnji sukobi su se širili, neke su izbacili iz stranke, a brojni nezadovoljnici su sami izašli iz Socijaldemokratske partije. Kulminacija je bila kada se u listopadu 2021. godine odvojila skupina visokopozicioniranih članova i u Saboru osnovala    parlamentarna grupa Socijaldemokrata. Kao stranka su osnovani u srpnju 2022. godine i odmah po osnivanju postala su najveća opozicijska stranka HDZ-u u Hrvatskom saboru. No na ovogodišnjim parlamentarnim izborima nisu uspjeli dobiti mjesto u Hrvatskom saboru.