Američki predsjednik Donald Trump obratio se naciji prvog travnja navečer, poručivši kako je rat u Iranu, poznat pod kodnim imenom "Operacija Epski bijes", blizu kraja, no istovremeno je najavio eskalaciju napada u idućih nekoliko tjedana. Njegov govor izazvao je trenutačni skok cijena nafte na svjetskim tržištima i potaknuo strah od produbljivanja globalne energetske krize koja traje već više od mjesec dana, otkako je sukob započeo 28. veljače.

'Završit ćemo posao u iduća dva do tri tjedna'

U obraćanju iz Bijele kuće, Trump je izjavio kako se ispunjenje ključnih strateških ciljeva američke vojske bliži kraju, ali je i zaprijetio da će SAD "iznimno snažno" udariti na Iran u iduća dva do tri tjedna kako bi "završili posao". Ponovio je svoju prijetnju da će Iran "vratiti u kameno doba" ako se ne pokori američkim zahtjevima. Navodno je Iranu dao rok do šestog travnja da ponovno otvori Hormuški tjesnac, ključni pomorski put za transport nafte, inače će SAD "uništiti" iransku civilnu infrastrukturu, uključujući elektrane.

Predsjednik je umanjio američku ovisnost o nafti koja prolazi kroz Hormuški tjesnac, unatoč činjenici da cijene goriva u SAD-u rastu i premašuju četiri dolara po galonu.

​- Sjedinjene Države ne uvoze gotovo nikakvu naftu kroz Hormuški tjesnac i neće je uzimati ni u budućnosti. Ne treba nam - rekao je Trump.

Tvrdio je da su SAD kao vodeći svjetski proizvođač nafte i plina izolirane od šokova u opskrbi, no tu izjavu mnogi Amerikanci teško prihvaćaju dok gledaju rast cijena na benzinskim postajama. Analitičari također osporavaju njegove tvrdnje da će se cijene brzo vratiti u normalu nakon završetka rata, s obzirom na velika oštećenja energetske infrastrukture u regiji.

Globalna energetska kriza i pad burzi

Reakcija tržišta na Trumpov govor bila je trenutačna i negativna. Cijena barela Brent nafte, globalnog mjerila, skočila je za više od pet posto na preko 106 dolara. Azijske burze također su zabilježile pad, pri čemu je japanski Nikkei 225 pao 2,1 posto, a južnokorejski Kospi čak 3,9 posto. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, gurnulo je Europsku uniju u "izvanredno stanje", a Međunarodna agencija za energiju (IEA) bila je prisiljena osloboditi 400 milijuna barela iz strateških rezervi.

Ekonomske posljedice osjećaju se i izvan energetskog sektora. Velike korporacije, poput Unilevera, najavile su zamrzavanje zapošljavanja zbog "geopolitičke nesigurnosti", što bi moglo dovesti do rasta nezaposlenosti.

Južnokorejski predsjednik pozvao je parlament da odobri dodatni proračun od 17,3 milijarde dolara kako bi se zemlja obranila od, kako je rekao, "najgore prijetnje energetskoj sigurnosti". Južna Koreja je teško pogođena krizom jer 70 posto nafte uvozi s Bliskog istoka.

​- Čak i da rat završi sutra, trebat će znatno vrijeme da se uništena energetska postrojenja na Bliskom istoku obnove i da opskrba teče glatko kao prije - izjavio je predsjednik Lee Jae Myung.

S druge strane, australski premijer Anthony Albanese izrazio je zabrinutost zbog nedostatka jasne izlazne strategije i pozvao Trumpa da uzme u obzir ekonomski utjecaj rata na ostatak svijeta. U Australiji je strah od nestašica izazvao paničnu kupnju goriva, a premijer je u rijetkom obraćanju naciji pozvao građane da ne stvaraju zalihe. Slični problemi su i na Filipinima - čak 98 posto nafte koju uvoze dolazi iz Hormuškog tjesnaca. 

Filipini su proglasili izvanredno stanje u energetici, postavši prva zemlja na svijetu koja je to učinila kao izravnu posljedicu rata između SAD-a i Irana. Stvarni razmjeri filipinske ovisnosti su zapanjujući. Zemlja proizvodi manje od jedan posto sirove nafte potrebne za zadovoljenje vlastitih potreba. Dnevna proizvodnja iznosi skromnih 14.300 barela, dok se dnevna potrošnja penje na gotovo 474.000 barela.

Cijene goriva na crpkama skočile su za gotovo 200 posto od početka sukoba. Cijena benzina premašila je 90 filipinskih pesosa (oko 1,50 USD) po litri, dok je dizel, ključan za javni prijevoz i industriju, dosegnuo gotovo 130 pesosa. Najteže je pogođen kerozin, koji se masovno koristi za kuhanje u siromašnijim kućanstvima, s cijenom od gotovo 145 pesosa.

Iran prijeti još snažnijim udarima

Nekoliko sati nakon Trumpova govora, iranska vojska zaprijetila je novim uništenjem i najavila nastavak borbe sve dok se SAD i Izrael ne suoče s "poniženjem, sramotom, trajnim žaljenjem i konačnom predajom".

"Nakon snažnih i nezamislivih udaraca koje ste već primili, očekujte od nas još razornije, opsežnije i destruktivnije akcije", stoji u priopćenju iranskog vojnog stožera. Iranske snage također su pokrenule novi val raketnih i bespilotnih napada na američke i izraelske ciljeve u Zaljevu.

Istovremeno, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian objavio je pismo upućeno američkoj javnosti u kojem propituje služi li rat američkim interesima. "Koje točno interese američkog naroda ovaj rat istinski služi? Je li postojala ikakva objektivna prijetnja od Irana koja bi opravdala ovakvo ponašanje?", upitao je Pezeshkian.

Američka vojska, prema podacima Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), od početka sukoba pogodila je više od 12.300 ciljeva i uništila preko 155 iranskih plovila. U početnim udarima navodno je ubijen i vrhovni vođa Ali Hamnei, kojeg je naslijedio njegov sin Mojtaba.

Nedavno su se pojavile i dramatične snimke koje je geolocirao CNN  i koje prikazuju velike eksplozije južno od Isfahana, grada u kojem se nalazi i nuklearno postrojenje. Američki ministar obrane Pete Hegseth potvrdio je da su američki bombarderi gađali skladište streljiva u blizini grada.

Oporavak će trajati dugo

Trumpov govor izazvao je podijeljene reakcije kod kuće. Dok su ga saveznici iz Republikanske stranke, poput senatora Lindseyja Grahama, hvalili, drugi su bili kritični. Bivša Trumpova saveznica Marjorie Taylor Greene napisala je na društvenoj mreži X: "Sve što sam čula iz njegovog govora večeras bilo je RAT RAT RAT. Ništa što bi smanjilo troškove života Amerikanaca".

Demokrati su također kritizirali govor kao "nepovezan, neutemeljen i neozbiljan". Unatoč tome, dužnosnici Bijele kuće izjavili su kako su zadovoljni govorom, tvrdeći da je Trump uspio opravdati rat i predstaviti dosadašnje vojne uspjehe.

Čak i ako borbe uskoro prestanu, stručnjaci upozoravaju da će oporavak globalnog lanca opskrbe trajati mnogo duže. Premije osiguranja za brodski prijevoz ostaju iznimno visoke, a pomorci su sve manje voljni putovati kroz Hormuški tjesnac, koji je sada izložen minama i dronovima.

"Pomorci su okosnica trgovine", rekao je Angad Banga, izvršni direktor Caravel Groupa. "Nakon nečega ovakvog, bit će valovitih učinaka, a izazov uvjeravanja pomoraca da idu tamo nastavit će stvarati probleme za lanac opskrbe."

* uz korištenje AI-ja