Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je regrutaciju 133.000 novih vojnika u jesenskom novačenju koje je počelo u utorak i trajat će do kraja godine.

Dekret Kremlja, objavljen u ponedjeljak ruskim državnim novinama Rossiyskaya Gazeta, poziva na mobilizaciju građana "u dobi od 18 do 30 godina, koji nisu u pričuvi i podliježu vojnoj obvezi u skladu sa saveznim zakonom (...) u iznosu od 133.000 ljudi". Prema tvrdnjama čelnika ureda za novačenje, ročnici neće ići na ratišta u Ukrajinu.

Šef ruskog ureda za novačenje, viceadmiral Vladimir Tsimlyansky, izjavio je da uvjeti za novačenje ostaju isti - 12 mjeseci služenja u vojnim jedinicama u Rusiji. "Želio bih napomenuti da vojni obveznici neće biti pozvani za sudjelovanje u specijalnoj vojnoj operaciji u novim regijama", citirao je list riječi ruskog viceadmirala. Ruske postrojbe 

Rusija, rat u Ukrajini, koji je započela invazijom u veljači 2022. godine, naziva specijalnom vojnom operacijom. Na ratištu u Ukrajini gube po tisuću vojnika dnevno (ubijeni i ranjeni). Prema podacima Glavnog stožera oružanih snaga Ukrajine od početka agresije Rusi su izgubili 655.000 ljudi. No i dalje imaju više od milijun aktivnih vojnika. 

Navodeći sve veće prijetnje na zapadnim granicama Rusije, Putin je nakon prodora Ukrajinaca u Kursk u rujnu naredio da se ruska vojska poveća za 180.000 vojnika, na 1,5 milijuna aktivnih vojnika, što bi je učinilo drugom po veličini u svijetu nakon kineske.

Toliko vojnika trebat će naoružati i platiti, trebat će osigurati i potporu poduzećima iz obrambenog sektora, a za to će Rusija u 2025. godini izdvojiti 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviša razina od Hladnog rata, doznaje se iz prijedloga proračuna objavljenog u ponedjeljak. Nacrt proračuna službeno je predat Dumi, donjem domu ruskog parlamenta, na razmatranje.

Prema planu na obranuće potrošiti 13,5 bilijuna rubalja (145 milijardi američkih dolara), što će biti 25 posto više izdvajanja za obranu u odnosu na 2024. godinu.

U godini početka rata u Ukrajina Rusija je na obranu potrošila 5,5 bilijuna rubalja. Očekuje se da će 2026. godine obrambena potrošnja pasti na do najviše 12,8 bilijuna rubalja, tj. na 5,6 posto BDP-a u 2026. i na 5,1 posto u 2027. godini.

Državna potrošnja na nacionalnu sigurnost, odvojenu stavku od nacionalne obrane, koja također uključuje financiranje i vojske i sigurnosnih agencija, narast će 2025. na 3,5 bilijuna rubalja. Iznos za obranu je veći od zajedničkih izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu politiku i nacionalnu ekonomiju.