Eskalacija sukoba na Bliskom istoku nakon američkih i izraelskih udara na Iran krajem veljače pretvorila je Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku arteriju za prijevoz energenata, u zonu visokog rizika. Promet je gotovo zaustavljen, a posljedice osjeća cijeli svijet: oko 20.000 pomoraca i 15.000 putnika s kruzera praktički je blokirano unutar Perzijskog zaljeva. Među njima je, prema procjenama, između 225 i 300 hrvatskih državljana koji se nalaze na stotinjak različitih brodova, uglavnom pod stranim zastavama. Svi oni zarobljeni su na svojim brodovima, dok su troškovi osiguranja i cijene nafte dosegnuli astronomske razine, prijeteći novim valom globalne inflacije. Situacija je postala kritična nakon što je Iran efektivno zatvorio Hormuški tjesnac, a Iranska revolucionarna garda zaprijetila napadima na sve brodove koji pokušaju proći.

Pomorci su izloženi neprestanom stresu zbog obližnjih eksplozija i napada dronovima, a komunikacija s obiteljima i povratak kući postali su gotovo nemogući jer su zračne luke u regiji, poput Dubaija, privremeno obustavile letove. Nažalost, zabilježeni su i smrtni slučajevi; dva indijska pomorca poginula su u napadu na tanker Skylight početkom ožujka. Hrvatska je osnovala Stožer za koordinaciju, a Ministarstvo vanjskih poslova radi na evakuaciji građana, no operacija je iznimno složena. Slična je situacija i s drugim nacijama; Grčka je izvijestila o deset svojih brodova s 85 pomoraca koji su blokirani, dok je Cipar potvrdio da je 19 brodova pod njihovom zastavom "na sigurnom" unutar Zaljeva. The Guardian je razgovarao s članom posade jednog od tankera koji obično prevoze ogromne količine nafte s Bliskog istoka u luke diljem svijeta.
 

- Kad je Trump rekao da Iran ima 10 dana da pristane na njegov sporazum ili će se dogoditi loše stvari, izračunao sam i pomislio da bismo mogli zaglaviti ovdje. I jesmo. Prvo nam je rečeno da prestanu s utovarom nafte, ali nekoliko sati kasnije rečeno im je da se vrate i nastave puniti tanker. U to vrijeme nismo imali GPS, komunikaciju i sjedili smo na više od milijun barela plutajuće nafte. Sada smo usidreni uz obalu Dubaija i čini se da smo ovdje zaglavljeni na neodređeno vrijeme. Nemoćni smo; samo čekamo i nadamo se da nas ništa neće pogoditi – kazao je pomorac za The Guardian. Na tankeru tri mjeseca i trebao se vratiti kući u Europu nakon što brod bude natovaren sirovom naftom i spreman za polazak prema istočnoj Aziji.

- Vlasniku tankera šaljemo poruke svakih nekoliko sati kako bismo izvijestili da smo dobro. Kao odgovor dobili smo generičke poruke o telefonskoj liniji za mentalno zdravlje. Ali to je otprilike to. Ako žele učiniti više, mogli bi početi s pružanjem više interneta. Dobivamo besplatnu količinu podataka, a onda moramo platiti. Uglavnom pregledavam vijesti ili šaljem poruke prijateljima i obitelji, ali internet nije uvijek dostupan jer GPS signal ovdje ometaju Iranci ili Amerikanci. Moja majka je u panici. Kako dani prolaze, sve je nestvarnije da samo normalno radimo usred svega ovoga. Možemo čuti vojne avione, ponekad možemo vidjeti eksplozije na nebu. Svjetla na brodu svesti na minimum kako ne bismo privlačili pažnju – kazao je pomorac.

BURZE U CRVENOM Koliko će trajati kriza u Iranu? Kažu, još malo. Jer se Kini i Americi jako žuri

I dok pomorci čekaju, osiguravatelji brodova i tereta dižu cijene osiguranja koje se iz rutinskog troška pretvorilo u ključnu prepreku za trgovinu. Najveći svjetski osiguravatelji, uključujući londonski Lloyd's i klubove poput Garda i Skulda, izdali su obavijesti o otkazivanju pokrića za ratni rizik u regiji, ostavljajući brodarima rok od svega 72 sata da pronađu nova, papreno skupa rješenja. Prije eskalacije sukoba, premije za prolazak Hormuškim tjesnacem iznosile su oko 0,25 posto vrijednosti broda. Sada su te stope skočile na jedan posto, a za brodove povezane s američkim ili izraelskim interesima osiguranje je gotovo nemoguće dobiti. Konkretno, za tanker čija je vrijednost procijenjena na 150 milijuna dolara, trošak osiguranja za samo jedan prolazak skočio je s oko 375.000 na više od 1,5 milijuna dolara. Neki osiguravatelji u potpunosti su odbili davati ponude.Kako je objasnio Jakob Larsen, sigurnosni stručnjak iz globalne brodarske organizacije BIMCO, problem je u golemoj koncentraciji rizika.

- Pružanje zaštite za sve tankere koji operiraju u područjima kojima prijeti Iran je nerealno jer bi zahtijevalo ogroman broj ratnih brodova i drugih vojnih resursa - istaknuo je.
Zbog takozvanog "agregacijskog rizika", odnosno opasnosti da jedan napad izazove lančanu katastrofu na stotinama brodova okupljenih na malom prostoru, reosiguravatelji su se povukli, čime je tržište praktički paralizirano.

Blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske nafte i značajan dio ukapljenog prirodnog plina (LNG), poslala je šokantne valove kroz globalna energetska tržišta. Cijena sirove nafte skočila je iznad 84 dolara po barelu, što je odmah rezultiralo rastom cijena goriva u Sjedinjenim Državama. Promet kroz tjesnac pao je za više od 80 posto, a velike brodarske kompanije poput Maerska i Hapag-Lloyda masovno preusmjeravaju svoje brodove na znatno dužu i skuplju rutu oko Rta dobre nade, što putovanje produljuje za deset do 15 dana. Analitičari upozoravaju da stvarni rizik nije trenutna nestašica robe, već dugotrajna inflacija potaknuta cijenama energije koja se prelijeva kroz globalne opskrbne lance. Ta kombinacija sporijeg rasta i više inflacije, poznata kao stagflacija, predstavlja noćnu moru za središnje banke koje se bore s obuzdavanjem cijena.

SLIJEDI NAFTNI ŠOK Hormuški tjesnac sad je blokiran. Cijena nafte leti na 150 dolara po barelu?!

Američki predsjednik Donald Trump pokušao je ublažiti krizu najavom da će američka mornarica, ako bude potrebno, pratiti tankere te je naložio državnoj agenciji DFC da ponudi financijska jamstva i osiguranje od političkog rizika kako bi se trgovina ponovno pokrenula. Međutim, analitičari su skeptični da će to biti dovoljno sve dok traje aktivni sukob, ističući da je broj raspoloživih ratnih brodova ograničen. Dok se geopolitička situacija ne smiri, cijenu neizvjesnosti plaćat će pomorci zarobljeni na moru i potrošači diljem svijeta.