Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) odbacio je žalbu haškog tužiteljstva na prvostupanjsku presudu protiv Vojislava Šešelja što znači da vođa srpskih radikala ostaje na slobodi. 

Proglasili su Šešelja krivim po točkama 1, 10 i 11 optužnice za poticanje progona, deportacije i druge zločine protiv čovječnosti, posebno u Hrtkovcima, i osuđen je na deset godina zatvora, no njegova je kazna odrađena tijekom pritvora, te odbija žalbu otpužbe u svim drugim točkama.

Šešeljeve izjave u kojima se koriste pogrdni epiteti, njegov poziv da se Republika Srpska obrani od ustaških i panislamskih hordi su huškačke prirode. Kad je riječ o Šešeljevom govoru u Malom Zvorniku 1992., žalbeno vijeće smatra da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je utvrdilo da taj govor nije bio poziv na etničko čišćenje. Huškačke formulacije zaista su mogle natjerati neke ljude da počine zločine nad nesrpskim stanovništvom. 

Govor koji je Šešelj održao 1992. u Hrtkovcima predstavljao je jasan poziv na protjerivanje Hrvata iz Hrtkovaca. No, Pretresno vijeće je zaključilo da se Šešelj ne može smatrati odgovornim za protjerivanje Hrvata. Pozivi Šešelja nisu bili odmah ni prihvaćeni ni provedeni u djelo, rekao je sudac Meron. 

Pogledajte galeriju.

Podsjetimo, Šešekj je 31. ožujka 2016. oslobođen odgovornosti za progon i druge zločine počinjene na području Hrvatske, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata početkom devedesetih. Raspravno vijeće haškog suda u presudi je zaključilo da nije dokazano postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem i da je plan stvaranja velike Srbije bio tek politički projekt. Šešeljeve ratnohuškačke govore nazvali su podizanjem morala vojnicima.

Upravo je njegov "govor" i "izričaj" ovdje bio ponovno razmatran od strane sudaca, kako bi se zaključilo je li to bio motor paravojsci i Šešeljevcima da počine zločine. 

Vođa radikala i dalje je tvrdio kako ga "nimalo ne zanima što je presudio taj anti-srpski sud". Tužiteljstvo je tražilo novo suđenje te kaznu od 28 godina zatvora. Tvrdili su kako je prvo suđenje imalo niz grešaka i krivih interpretacija.

U prvom suđenju ICTY je dosudio kako nije dokazano da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti, proganjanje ne-srpskog stanovništva na temelju vjere i političkog opredjeljenja, deportacije i nasilno raseljavanje. Oslobođen je po svih devet točaka optužnice.

Presuda je kontroverzna i mnogi su pravni stručnjaci progovorili protiv nje. Serge Brammertz, glavni haški tužitelj, rekao je kako to "nije bio najbolji primjer međunarodne pravde", dok je stručnjakinja za međunarodno pravo Iva Vukušić rekla da je riječ "o jednoj od najbizarnijih odluka u povijesti tribunala".

Sudac Meron kaže da postoji uočljiv obrazac zločina kojeg su počinile srpske snage, kao i da se njegov govor mogao smatrati huškačkim, ali postoji vremenski odmak od počinjenja zločina i Šešeljevog govora mržnje.