Dok mediji pišu o "novom Hladnom ratu" Rusija se priprema za sutrašnje predsjedničke izbore na kojima, realno, jedino Vladimir Putin ima šansu (ponovno) osvojiti vlast. Federativna Republika Rusija u protekle je četiri godine neprestano u medijima i 'centru pažnje', ponajviše po (iz zapadne perspektive) negativnim stvarima.

Propaganda

Svojim uplitanjem u rat u Siriji pomogli su Bašaru al-Asadu da ostane na vlasti, sada su, radi navodnog trovanja bivšeg špijuna i njegove kćeri na tlu Engleske, 'u svađi' s Velikom Britanijom.

No, Putin je vjerojatno svjestan da što više on posvađa Rusiju sa zapadom - to bolje kotira u anketama i to je popularniji. Njegovi nezajažljivi apetiti, piše CNN, počeli su se širiti na regije gdje je prije Trumpa utjecaj imao SAD, a zamjetan je i utjecaj Rusije na samu Ameriku, tj. njihove predsjedničke izbore.

Istaga se vodi je li, i koliko je, rusko uplitanje u američke izbore 2016. godine utjecalo na dolazak Donalda Trumpa na vlast. Rusi su svojedobno hakirali servere Demokratske stranke u nadi da će utjecati na rezultat izbora.

I Velika Britanija, Francuska i Njemačka biju cyber-bitku s Rusima te su ih optužili radi pokušaja utjecanja na rezultate izbora. Britanska premijerka Theresa May strogo je upozorila Rusiju prošlog studenog, ustvrdivši kako su Rusi "informacije pretvorili u oružje" kako bi uzdrmali svjetski poredak.

Desetci pro-Brexit poruka i portala napravljeni su od strane "tvornica trolova" koje su bliske Putinu. Njemačka je Putina optužila kako namjerno huškaju alt-desni sentiment te su čak uveli stroge kazne radi "lažnih vijesti".

Vojna snaga

Kada je riječ o vojnoj snazi Putin se mnogo puta hvalio ruskim vojnim kapacitetima, a jasno ih je i pokazao u Siriji i na Krimu. Ruske su letjelice bombardirale Siriju, a ruski su savjetnici i plaćenici pomagali Bašaru al-Asadu da pobjedi u ratu. Time su dobili i saveznika na Bliskom istoku.

Moskva je 2014. također aneksirala Krim koji je do tada bio dio Ukrajine. Zapad je reagirao sankcijama no to je čak možda dodatno podcrtalo koliko je Rusija zapravo veliki igrač na svjetskoj sceni, piše CNN. Rusija i dalje pomaže separatiste u Ukrajini.

Rusija je vojno prisutna i u Libiji, zemlji koja je u kaosu od smrti Moamara Gadafija 2011. godine. Rusi potpomažu generala Khalifu Haftara dok UN daje podršku krhkoj koaliciji u Tripoliju. Rusi će također, u dogovoru s Egiptom, na egipatskom tlu raditi vojne vježbe.

Prodaja oružja

Nedavno se svijet nakon dugo vremena vratio temi nuklearnog naoružanja u kojoj predvode Rusija i SAD. I kada je o konvencionalnom oružju riječ Rusija se sve više probija na tržišta gdje je oružje do sada prodavao SAD, posebno u Aziji i na Bliskom istoku. Indija je najveći kupac oružja, a 62 posto oružja kojeg su kupili između 2013. i 2017. prodala im je upravo Rusija.

Vojska i agencije u SAD-u i Afganistanu zabrinute su da Rusija možda čak nabavlja oružje za Talibane u Afganistanu. Rusi oružje prodaju i Indoneziji i Filipinima.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Kontriranje SAD-u i NATO-u

Prošle godine Rusija je podržala i predsjednika Venezuele Nicolasa Madura s prijedlogom plana restrukturiranja vanjskog dugovanja. To je označilo poboljšanje odnosa između naftom bogate zemlje i Rusije, kao i dodatno zahlađenje između Venezuele i SAD-a. Venezuela je u zemlju uvela i Rosneft, rusku državnu nafnu kompaniju te im dala dozvolu za rad.

Rusija igru igra i na Balkanu gdje pokušava umanjiti utjecaj NATO-a. Prije 11 godina Crna Gora tvrdila je kako su ruski agenti pokušali organizirati i podržati puč u državi nakon što je zemlja formalno pozvana u NATO. Pokušavaju ojačati i odnose s BiH, Srbijom i Makedonijom.

Energetika

Bivše sovjetske države u istočnoj Europi računaju i ovisne su o ruskoj nafti i plinu - među njima su Poljska, Slovačka, Bugarska, Mađarska i Litva. Pokušavaju diversificirati svoje izvore energije kako bi bili sve manje ovisni o Rusiji.

Rosneft je potpisao i ugovor kojim će preuzeti kontrolu nad glavnim naftovodom u Kurdistanu, a surađuju i sa Saudijskom Arabijom s ciljem 'napumpavanja' cijena nafte.

Diplomacija

Rusija se ne bavi samo "mutnim poslovima", propagandom i prodajom oružja već za jačanje svog utjecaja koristi i diplomaciju. Kada je riječ o Siriji, Rusija je napravila savezništvo s SAD-ovim dugogodišnjim rivalom - Iranom. No, Rusi su sve bliži i sa Iranskim rivalima poput Saudijske Arabije i Izraela.

Putin je ugostio kralja Salmana, kao i Benjamina Netanyahua. Izrael je protivnik režima Bašara al-Asada ali su s Rusijom postigli dogovor o ne-miješanju kako ne bi došlo do slučajnih obračuna. Rusija je ojačala svoje kontakte s Irakom, Kuvajtom i Emiratima. U svjetlu sirijske krize Putin redovito priča i s turskim predsjednikom Erdoganom. Brzo su popravili odnose nakon što je Turska 2015. srušila rusku vojnu letjelicu na sirijskoj granici.