Bivša vlasnica Dafiment Banke, Dafina Milanović, financirala je devedesetih godina prošlog stoljeća vlast predvođenu Slobodanom Miloševićem, pa je tako, kako se navodi u dosjeu Državne bezbednosti, svojevremeno dalo visokom dužnosniku Socijalističke partije Srbije Milutinu Mrkonjiću čak 40 milijuna njemačkih maraka.

Kako piše Kurir, u dokumentu označenom kao rezime saznanja o Milanovićevoj, objašnjava se da je 33 milijuna maraka otišlo za izgradnju podzemne željeznice kod Vukovog spomenika u Beogradu, dok je ostalih sedam milijuna završilo u blagajni SPS-a. 

Kosovska posla Albanci drže Vučića u šaci: Uzimaju mu milijarde eura

Tadašnji lider te stranke i predsjednik Srbije Slobodan Milošević poručio je Milanovićevoj da o tome ne smije govoriti. 

"Milanovićeva je gradila veze s predstavnicima tadašnjeg gospodarskog i političkog života u Jugoslaviji koje su mogle biti u funkciji poslovanja banke. Među njenim bliskim suradnicima i prijateljima vladalo je uvjerenje da je jedan od ključnih ljudi u poslovanju Dafiment banke bio tadašnji ravnatelj CIP-a Milutin Mrkonjić. On je uz posredovanje banke financirao izgradnju najvećih projekata CIP u Beogradu", piše u dokumentu Državne bezbednosti koji nosi oznaku "službena tajna, strogo povjerljivo".

"Dobar primjer predstavlja i podatak po kome je Milanovićeva navodno dala Mrkonjiću 40 milijuna maraka za izgradnju podzemne željeznice kod Vukovog spomenika. Budući da je za realizaciju ovog projekta bila neophodna svota od 33 milijuna maraka, Milanovićevoj je predstavljeno da je preostalih sedam milijuna potrošeno na izbornu kampanju SPS te da joj je tadašnji predsjednik Slobodan Milošević u vezi s tim preporučio da ne smije govoriti", stoji dalje u istom dokumentu.

Upad prosvjednika Beograd ključa: Udarili su Vučića gdje ga najviše boli

Također, u dokumentu se navodi da se zloglasna bankarka s Mrkonjićem sastajala u vili CIP u Užičkoj ulici u Beogradu, te da je tu, kako se i ona sama hvalila "bila u prilici razgovarati s, u to vrijeme, visokim predstavnicima političke i monetarne vlasti zemlje". 

Tu je imala priliku razgovarati s bivšim guvernerom Narodne banke Jugoslavije Borivojem Atanckovićem, bivšim saveznim premijerom Radojem Kontićem, ostvarila je kontakt i s tadašnjom gradonačelnicom Beograda Slobodankom Gruden. 

Dafina ukratko

• 1991. godine osnovala Dafiment banku na temeljima piramidalne prevare
• Nudila mjesečne kamate i od 160%
• Zbog mogućnosti lake zarade prozvali je "srpskom majkom"
• Od građana Srbije uzela više od 450 milijuna maraka
• Nakon bankrota banke 1993. godine ostalo više od 150.000 prevarenih štediša.
• Dug prevarenim građanima vraćala je država
• Završila na sudu, ali je umrla 2008. godine, prije presude
• U misterioznoj prometnoj 1992. u Mađarskoj poginuli Dafinin suprug, sin i kći