Dimitrij Rupel, bivši šef slovenske diplomacije, na nimalo diplomatski način komentirao je moguće posljedice odluke arbitražnog suda u Haagu u teritorijalnom sporu između Hrvatske i Slovenije u Savudrijskoj vali.

Rupel najveći problem vidi u činjenici, kako je otkrio portalu Nova24tv, bliskom opozicijskoj stranci Janeza Janše, što su Slovenci "za dva tjedna na hrvatskom moru spremni žrtvovati državne interese", smatrajući da bi slovenska vlada u Piranski zaljev morala poslati vojni brod Triglav i kupiti još nekoliko novih vojnih brodova, koji bi trebali "braniti slovenske teritorijalne vode".

Međutim, nije jasno zašto bi država s dva ratna broda, Ankaran i Triglav, ulazila u bilo kakvo nadmetanje s državom koja ima višestruko veću mornaricu. Počnimo s nekim konkretnim brojkama. Triglav je patrolni brod ruske proizvodnje kojeg su dobili na račun starog dugovanja. Projekt 10412, kako je naziv te klase brodova, namijenjeni su za patroliranje priobalnim područjem, a sukladno tome su i naoružani. Triglav ima AK630m sustav za obranu koji se sastoji od 6 cijevi kalibra 30 milimetara i najsličniji je američkom Vulcanu. Primarna namjena sustava je uništavanje nadolazećih protubrodskih projektila, a može se koristiti i za napade na neke druge ciljeve. Na brodu se redovito nalazi i 16 ručnih lansera raketa Igla dometa nešto više od pet kilometara.

Ankaran je izgrađen u Izraelu, a bio je prvi ratni brod u Sloveniji nakon isteka embarga na uvoz oružja po završetku Domovinskog rata. 

S druge strane, hrvatska ratna mornarica raspolaže s četiri raketne topovnjače naoružane daleko moćnijim Saab Bofors sustavima RBS15 dometa devedesetak kilometara. Osim svog dometa, RBS15 poseban je i po tome što koristi sea-skimming putanju leta tek nekoliko metara iznad morske površine. Spada u fire-and-forget sustave gdje nije potrebno dodatno navođenje projektila nakon lansiranja.

Hrvatska mornarica ima i četiri patrolna broda i sva četiri su veća i bolje opremljena od Ankarana.

Nekad ugledni slovenski političar i čovjek koji je kao ministar vanjskih poslova predvodio napore za međunarodno priznanje Slovenije već dulji niz godina ispaljuje razne provokacije na račun Hrvatske, a ostat će zapamćena i izjava iz 2007. kada je za slovenske medije rekao: "Hrvatska više treba nas nego mi nju jer Slovenija, među ostalim, odlučuje o hrvatskoj budućnosti kao članica Europske Unije".

Naravno, ovakve razmirice nisu pretjerano neuobičajene među nominalnim saveznicima. Grčka i Turska u Egejskom moru redovito upadaju jedni drugima u zračni prostor ili teritorijalne vode.