Udruga Lipa ove će godine provoditi projekt u kojem će, kako se nadaju, sudjelovati veliki broj hrvatskih građana. Riječ je o Crnoj knjizi trošenja javnog novca, koja bi trebala na jednom mjestu prikazati sve nelogičnosti koje građani primijete a vezani su uz trošenje javnog novca. 

"Ideja je da se skupe svi primjeri neracionalnog trošenja javnog novca, rasipanja javnog novca. Trošenje na stvari koje nitko ne može opravdati. Očekujemo dosta ideja i informacija od građana. Proračun ima oko 130 milijardi kuna, a vjerujemo kako se neki dio toga troši neracionalno. Mi želimo detektirati sektore i načine na koji se taj novac troši", naglašava Davor Huić iz udruge Lipa. 

Ovako stojimo Reforme: Od novih članica EU - Hrvatska najgora

Početak projekta predstavit će 12. ožujka 2018. s početkom u 10.30 sati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb. U Crnoj knjizi će biti prikazani primjeri načina trošenja državnog novca. Zasada su prikupili i analizirali državna revizorska izvješća, njih 110, a  tijekom godinu dana nadaju se kako će uz pomoć građana detektirati i pronaći primjere ali i odgovore na niz nejasnoća u državnom financiranju.  

"Zasada smo, u medijima i kroz analizu državnih revizorskih izvješća prikupili 30 primjera koje ćemo predstaviti na predstavljanju projekta. Pokazat ćemo primjere na koje je nepravilnosti i greške upozorila državna revizija i u kojim institucijama. Nadamo se da će nam građani javiti primjere koje su sami pronašli i koje ćemo obuhvati u knjizi", dodaje Huić.

Udruga Lipa smatra kako država troši puno i da u tom svom trošenju može biti racionalnija. Potrebna je veća participacija građana u trošenju javnog novca, smatra Huić. Naglašava kako je gospodarski rast Hrvatske, najlošiji u EU, rezultat ne provođenja konkretnih reformi.

Lopatom Crna knjiga o korupciji u Hrvatskoj

"Dok se ne provedu strukturne reforme, poput smanjivanja javne potrošnje, racionalizacije državne uprave, reforme zdravstva, školstva i sl. neće ni doći do razvoja. Da li ćemo moći dugoročno rasti po stopi od 3 posto koja nam je potrebna da bi se mogli priključiti drugim zemljama EU, ovisi jedino i isključivo u mogućnosti Vlade da provede strukturne reforme", naglašava Huić.