Prije tri mjeseca, početkom rujna, Vlada je odustala od primjene zakona o lokalnim porezima kojima bi se uveo porez na nekretnine umjesto komunalne naknade i dva druga manja poreza. Bila je to velika pobjeda građana Hrvatske i građanskog aktivizma, značajan i rijedak primjer samoorganizacije civilnog društva radi utjecanja na politiku.
Udruga poreznih obveznika Lipa odigrala je možda i ključnu ulogu u tom procesu, organizirajući peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine koju je na internetu i papiru potpisalo više od 145 tisuća ljudi. To je bio jasan signal vladajućima da u narodu vlada golemi otpor prema uvođenju poreza na nekretnine. Na taj način uštedjeli smo građanima 300 milijuna kuna, to jest u prosjeku 200 kuna godišnje svakom poreznom obvezniku.
Nekoliko tjedana nakon toga ministar zdravstva najavio je uvođenje novih nameta (trošarine na telefoniranje, alkoholna pića, igre na sreću i cigarete) kako bi pokrio golemi dug u sustavu zdravstva. Ovaj put je prijedlog bio skupiti tri milijarde kuna, to jest uzeti dodatno svakom poreznom obvezniku u prosjeku 2000 kuna godišnje ili deset puta više nego odbačenim poreznom na nekretnine. Lipa je opet reagirala pozivajući građane na potpisivanje nove peticije, ovaj put protiv trošarina.
Nakon što je peticiju u prva dva dana potpisalo više od 30 tisuća ljudi, Vlada je odustala i od tog prijedloga. Pouka ova dva slučaja je više nego jasna – dosta novim porezima, prirezima, trošarinama i svim drugim nametima ma kako se oni zvali, u ma kojoj formi i iz kojeg razloga bili predlagani! Kod većine hrvatskih građana sazrijela je svijest da su porezi u ovoj zemlji previsoki i da bi se vlast trebala baviti time kako ih smanjiti, a ne tražiti načine kako da dodatno optereti osiromašene građane.
Prije nekoliko godina, na početku ekonomske krize, porezi su dignuti (poznati "harač" i PDV koji je dignut s 22 na 25 posto, koliko je i danas) kako bi se državna blagajna spasila od bankrota koji joj je prijetio. U međuvremenu, Hrvatska je polako, ali sigurno izašla iz krize, bruto domaći proizvod (BDP) raste po stopi od održivih tri posto te je vrijeme da i građani osjete blagodati tog rasta.
Najbolji način da se to dogodi jest da država smanji svoje apetite i smanji poreznu presiju, ostavi građanima i poreznim obveznicima više novca koji su svojim radom pošteno zaradili. Da bi se to dogodilo, da bi se porezna presija mogla smanjiti – država mora manje trošiti. Javna potrošnja bi trebala biti puno manja nego što jest. U ovom trenutku javni sektor potroši oko 50 posto sve vrijednosti koju građani ove zemlje stvore u jednoj godini. Zastanite na trenutak i promislite o ovome – pola vaše plaće troše birokrati!
To je golemi novac koji se troši na razne stvari. Neke od tih stvari su potrebne, kao što su plaće kirurga koji spašavaju živote, učiteljica koje obrazuju našu djecu, policajaca koji love lopove, sudaca koji dijele pravdu, gradnja ceste ili vodoopskrbnih sustava, novih elektrana i tako dalje.
Nažalost, jedan dio tog novca odlazi na stvari za koje će se većina ljudi složiti da su nepotrebne – gradnja mostova koji ne vode nikuda, preskupe investicije u sportske dvorane koje danas propadaju, dvostruko farbanje tunela, trošenje javnog novca u privatne svrhe (općinska kasa kao privatna kasica-prasica), nepotrebno zapošljavanje u raznim državnim službama, astronomske otpremnine direktorima javnih tvrtki, nabava voznog parka za 10 tisuća profesionalnih političara (jesmo li dovoljno bogati za toliki broj političara?), financiranje gubitaša, održavanje općina koje praktički ne postoje, financiranje rada agencija koje ne proizvode nikakvo javno dobro, nabava bespotrebnih IT sustava, plaćanje studija koje nikome ne trebaju i tako dalje.
Svaka osoba u Hrvatskoj zna neki primjer neracionalnog, bespotrebnog trošenja javnog novca. Kad bismo zaustavili to rasipanje, imali bismo više za druge, korisnije namjene, a mogli bismo i smanjiti poreze, tako da građanima ostane na raspolaganju više teško zarađenog novca. Očigledno je da oni koji su plaćeni da brane javni interes i interes poreznih obveznika to ne rade ili barem ne rade dovoljno dobro. Vrijeme je da se građani sami organiziraju i uključe u kontrolu načina na koji se njihov novac troši.
Zato je Lipa pokrenula novu akciju koja se zove "Crna knjiga trošenja javnog novca", kroz koju ćemo sakupljati i evidentirati primjere rasipanja našeg novca te ih pokušati spriječiti. Ideja je da nam građani sami šalju dobro dokumentirane primjere rasipanja koje ćemo objavljivati na web stranici, dostavljati medijima i upozoravati nadležna tijela države. Lipa će biti ono što u anglosaksonskim zemljama zovu "watchdog" - pas čuvar interesa poreznih obveznika. Koristiti polugu javnosti kako bismo popravili Hrvatsku.
Kako bismo mogli pokrenuti projekt "Crne knjige", potrebno nam je nešto novca. Lipa se NE financira iz javnih izvora, dakle iz državnog i lokalnih proračuna, nego isključivo iz dobrovoljnih priloga građana, naših članova i podupiratelja. Posebno za ovu priliku pokrenuli smo kampanju za prikupljanje sredstava, popularni "Crowdfunding", na Indiegogo platformi.
Cilj nam je prikupiti 100 tisuća kuna, koje ćemo potrošiti na izradu web stranice, zapošljavanje jednog voditelja projekta i jednog ili dva istraživača, okupljanje tima stručnjaka (financije, upravljanje, računovodstvo i revizija), pripremu i tisak "Crne knjige", te organizaciju gala eventa na kraju jednogodišnje kampanje.
Članovi Lipe rade volonterski i neće dobivati naknadu za svoj rad. Do sada smo sakupili otprilike 70 posto sredstava kroz 200-tinjak priloga, pa pozivamo čitatelje 24sata i Expressa da nas podrže kako bismo do kraja ove godine dostigli svoj cilj te pokrenuli kampanju početkom sljedeće.
Zašto bi nam građani vjerovali? Pa zato što smo do sada dokazali na nizu akcija da radimo u interesu građana. Lipa je neprofitna organizacija osnovana 2014. s ciljem zaštite interesa poreznih obveznika. U trenutku kad je osnovana, u javnom prostoru nije bilo ni jedne jedine organizacije, stranke ili udruge koja bi se zalagala za manje poreze, veću transparentnost i efikasnost trošenja javnog novca, snižavanje javnoga duga...
Mi smo ispunili tu prazninu i postali smo snažan glas običnog malog radnog čovjeka, građanina i poreznog obveznika u javnosti. Pokrenuli smo niz uspješnih akcija, poput izrade "Kalkulatora plaća" i "Dana porezne slobode", kojim obilježavamo onaj dan u godini do kojeg radimo za državu, a od kojeg radimo za sebe. Krajem 2015. pokrenuli smo "Brojač javnog duga" kojim smo upozorili na rastući javni dug i opasnost koja nam prijeti ako nastavimo putem divljeg zaduživanja.
Ta akcija, pokrenuta u jeku predizborne kampanje, nametnula je temu javnog duga kao ključnu političku temu, pa su dvije sljedeće vlade (one Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića) za svoj cilj postavile zaustavljanje prekomjernog zaduživanja i smanjivanje javnog duga – koji je sad već više od godinu i pol dana u kontinuiranom padu.
Osim fokusa na fiskalna pitanja (proračun, javni dug, porezi), Lipa je angažirana u promociji reformi.
Smatramo da Hrvatska neće prestati gubiti korak za drugim zemljama juga i istoka Europe te se početi približavati prosjeku EU sve dok se ne provedu reforme u nekoliko ključnih područja: racionalizacija sustava lokalne samouprave, racionalizacija sustava zdravstva i mirovinskog sustava, reforma javne uprave kako bi bila efikasnija (neefikasna i skupa javna uprava glavna je kočnica razvoja Hrvatske), privatizacija dobrog dijela tvrtki u državnom vlasništvu (osim onih strateških, u kojima treba značajno popraviti sustav upravljanja), koje su svojim monopolnim položajem kočnica razvoja tržišta, promjene na tržištu rada, reforma pravosudnog sustava, koji je daleko od toga da ispunjava očekivanja građana o pravednom i brzom rješavanju sporova, uklanjanje barijera poduzetništvu...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Veliki kradu a mali moraju placati.....Ima li da je nekome oduzeta imovina i pravomocno osuden na zatvor