Građanski neposluh protiv Aleksandra Vučića i njegovog desetogodišnjeg stolovanja ušao je u paroksizam posljednjih dana, kada su se s početka mirni prosvjedi i 15-minutne šutnje pretvorili u žestoke sukobe s policijom i SNS-ovim batinašima. Kulminacija je stigla nakon napada 'batinaša' na prosvjednike, te se sve pretvorilo u totalan rat dvije Srbije koje se lome oko Aleksandra Vučića.

I dok zemljom bjesne sukobi kakvi se ne pamte od '5. oktobra' i rušenja balkanskog krvnika i satrapa Slobe Miloševića, u Bruxellesu, tajac. Za razliku od Moldavije, Rumunjske i Gruzije, EU vodstvo je neuobičajeno nemušto kada se radi o Srbiji gdje policija mlati građane, a maloljetnike skida gole do pasa. Mnogi se s pravom pitaju što je u pozadini omerte koja vlada Bruxelleskim hodnicima.

Vučić uživa relativnu podršku Europske unije otkako je došao na vlast 2014. godine. Kritike na račun njegova režima bile su prigušene, unatoč gušenju medijskih sloboda, manipulaciji izbornim rezultatima putem ubacivanja glasačkih listića i uvoza birača iz susjedne Bosne, bliskim odnosima s Kinom i Rusijom, te izostanku napretka u odnosima s Kosovom. Relativna šutnja Europske unije o nedavnim prosvjedima odjeknula je glasno među liberalima i proeuropski orijentiranim građanima Srbije. Posebno se zakinuti osjećaju studenti koji su biciklima išli do Strasbourga. EU nije poduzela nikakve konkretne mjere podrške. Usporedbe radi, tijekom ustanka na Majdanu u Ukrajini 2014. godine, EU je reagirala zabranom izdavanja viza i zamrzavanjem financijske imovine osoba koje je smatrala odgovornima za nasilje. Također je zabranjen izvoz opreme u Ukrajinu koja se mogla koristiti za "unutarnju represiju". 

EU je bila glasna i nakon nedavnih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj gdje je Călinu Georgescu zabranjena kandidatura zbog optuži za rusko upletanje u izbore. EU je dala jasnu i glasnu podršku Nicușoru Danu koji je na kraju pobijedio Georgea Simiona koji je uskočio na Georgescuovo mjesto. 

Rezolucija o Gruziji

Dana 6. listopada 2024., Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) usvojio je rezoluciju o Gruziji na svom kongresu u Estorilu, u Portugalu, u kojoj je osudio "demokratsku regresiju i progon oporbe" pod vlašću stranke Gruzijski san. U rezoluciji se poziva na uvođenje sankcija protiv Bidzine Ivanišvilija i njegove obitelji, izražava se protivljenje zakonima o stranim agentima i anti-LGBT zakonima te se naglašava potreba za slobodnim i poštenim izborima te demokratskim reformama u skladu s kriterijima Europske unije. Također se kritiziraju "politički progon, nasilje nad oporbom i kampanje dezinformiranja", uz poziv EU-u da podupre civilno društvo, ojača promatranje izbora i uvede sankcije protiv onih koji potkopavaju demokraciju. ALDE je također podržao otvaranje pregovora o pristupanju EU-u nakon provedbe demokratskih reformi.

Dana 9. listopada, Europski parlament usvojio je rezoluciju pod nazivom "O padu demokracije i prijetnjama političkom pluralizmu u Gruziji", sa 495 glasova za i 73 protiv. Rezolucija poziva Europsku uniju da zamrzne pomoć gruzijskoj vladi, uvede sankcije Bidzini Ivanišviliju i drugim osobama odgovornima za "erodiranje demokracije" te osigura da su "antidemokratski zakoni usklađeni s kriterijima za liberalizaciju viza". Zanimiljvo ništa takvog se nije do sada moglo vidjeti na primjeru Srbije.

Minerali i Kina

Podršku EU Vučiću u Srbiji njegovi prosvjednici vide kao protuuslugu za sporazum o rudarenu litija u dolini Jadra. Anglo-australski rudarski konglomerat Rio Tinto i druga najveća rudarska tvrtka na svijetu, godinama pokušava započeti eksploataciju litija – ključne sirovine za proizvodnju baterija za električne automobile u dolini Jadra u zapadnoj Srbiji. Nakon masovnih prosvjeda protiv predloženog rudarskog sporazuma između srpske vlade i Rio Tinta 2022. godine, neposredno prije izbora, vlada je objavila da je projekt obustavljen. Međutim, nakon još jednih izbora 2024., Ustavni sud iznenada je presudio da je poništenje projekta iz 2022. bilo neustavno. Samo nekoliko dana kasnije, odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Zeleni plan Maroš Šefčovič, te predstavnici automobilskih tvrtki BMW i Stellantis, potpisali su Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu za projekt rudarenja litija u Jadru.

Također, činjenica da je eksploatacija litija u Njemačkoj previše kontroverzna zbog mogućeg utjecaja na okoliš  do te mjere da se ni vlastite rezerve ne koriste  dodatno učvršćuje uvjerenje među Srbima da je rudarenje litija u suštini nespojivo s europskim ekološkim standardima.

Protivnici sporazuma i ekološki aktivisti, potencijalno rudarenje sve se češće nazivaju kolonijalnim projektom: litij za BMW, a zauzvrat zagađena zemlja i bogatiji predsjednik koji to bogatstvo koristi kako bi dalje gušio demokraciju, piše EUOBSERVER. Jadra je bitna Bruxellesu zato što bi prema nekim procjenama Srbija zadovoljila 90 posto potreba EU za tim kemijskim elementom bez kojeg nema zelene tranzicije i svijeta bez ugljičnog otiska. Isto tako EU bi onda prestala ovisti o Kini kao izvoru litija, a autoindsutrija, prvenstveno Njemačka bi dobila slamku spasa, s obzirom na to da od 2035. EU ukida prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila.

Francuzi i Rafali

Ostanak Vučića na vlasti odgovara i Parizu koji je nedavno s Beogradom sklopio deal po kojem je istočni susjed za  2,7 milijardi eura kupio 12 Rafala. S obzirom da se radi o udarnoj igli francuskih zračnih i svemirskih snaga (Armée de l'Air et de l’Espace) i francuske mornarice (Marine Nationale), i o tehnologiji koju Pariz ne prodaje samo tako, izgleda da i Macron ima povjerenje u Vučića i za sada podržava njegov ostanak na vlasti.

Vanjskopolitički komentator i bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević, smatra da se radi o dvostrukim standardima Europske unije koji nisu vidljivi samo na manjku jasne osude trenutačnog režima i sukoba s građanima.

NASILJE JE ESKALIRALO Vučić na rubu očaja šalje batinaše na prosvjednike i uvjerava: Neće biti građanskog rata!

 - EU je u odnosu prema Srbiji nedosljedna kao i u drugim odnosima. Primjerice, opravdano osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, ali nije osudila američko-izraelsku agresiju na Iran. Da ne spominjemo izraelsko sustavno nepoštivanje bilo kakvih međunarodnih normi. EU nepostavljanje prema Izraelu obrazlaže nepostojanjem suglasja između zemalja članica, ali se prema Rusiji jasno negativno postavlja premda ni u vezi s tim ne postoji suglasje zemalja članica. U Gruziji, gdje su provedeni regularni parlamentarni izbori i gdje je pobijedila proeuropska stranka Gruzijski san, EU je zatražila ponavljanje izbora jer ta stranka, koja ne namjerava uspostaviti diplomatske odnose s Rusijom, odbija pridružiti se sankcijama. Protiv gruzijskog premijera uvedene su europske sankcije. Srpsku vlast, koja otvoreno surađuje s Rusijom i oslanja se na rusku podršku u pokušajima destabilizacije Kosova i BiH, EU i dalje podržava - rekao nam je Kovačević. Na pitanje kada će ta podrška prestati, naš sugovornik smatra da to ovisi koliko dugo će Vučić biti na vlasti.

 - Ta će podrška vjerojatno prestati nakon što se slomi Vučićev režim. Spominjanjem obojene revolucije Vučić se otvoreno priklanja ruskoj priči o obojenim revolucijama kao rezultatu zapadne zavjere protiv Rusije, odnosno, protiv Srbije. Takvim strahom od demokracije on jasno pokazuje da se identificira s ruskom pozicijom da je liberalna demokracija kao takva neuskladiva s karakterom i ruske i njegove vlasti - smatra Kovačević. Za razliku od '5. oktobra' i rušenja Miloševića, danas se u Srbiji nije isprofilirao niti jedan oporbeni političar koji bi bio jasna alternativa Vučiću, kao što su Zoran Đinđić i Vojislav Koštunica bili Slobodanu Miloševiću.

 - Problem nejasnog artikuliranja opozicije u Srbiji dijelom je posljedica represije koju vlast provodi protiv opozicijskih stranaka, a dijelom posljedica problema koji u svijesti građana Srbije nisu razriješeni. Ključan je problem Kosova. Čini se da ni među opozicionarima ne postoji spremnost za prihvaćanje činjenice da je Kosovo za Srbiju izgubljeno. To je rezultat rata Srbije protiv Zapada, koji je Milošević izgubio 1999. godine. Isto tako nema jasno artikuliranog opozicijskog stajališta u vezi s koncepcijom srpskoga sveta. Prihvaćanjem poraza u vezi s Kosovom i jasnim odbacivanjem koncepcije srpskoga sveta opozicija bi se deklarirala kao poželjan partner Zapada. Ovako, dok opozicija stoji na istim stajalištima kao Vučić, Europska unija nema presudan razlog zbog kojega bi se u većoj mjeri opredijelila za opoziciju nego za Vučića - rekao je Kovačević i zaključio da na kraju dana građani Srbije odlučuju žele li ili ne u EU.