"Jasno je da se neke stvari mogu promijeniti, ali ono što za nas nije prihvatljivo, nije prihvatljiv gospodin Plenković iz više razloga", jasno i glasno rekao je Božo Petrov netom prije izvanrednih izbora. Predstavljao je izborni program Mosta, ali je iskoristio prostor i kako bi kritizirao Zorana Milanovića i nedavno izabranog novog šefa HDZ-a Andreja Plenkovića. Decidirano je rekao da za premijera i mandatara ne može prihvatiti ni Milanovića ni Plenkovića, ali dok ovih dana isti taj Plenković nosi 91 potpis predsjednici, vidimo da se Petrov oko toga predomislio.

Prije izbora Most je objavio i sedam zahtjeva na koje moraju pristati potencijalni suradnici ili koalicijski partneri. "Svi oni govore da će pričati nakon izbora, a ja ih sada pozivam da kažu jesu li to njihova predizborna jamstva, jesu li to ona jamstva koja su nama dali prije osam mjeseci da će upravo to provoditi u sad već ovoj prošloj Vladi", komentirao je tada Petrov šutnju iz dviju najvećih stranaka. Uporno je govorio da prije potpisivanja jamstava nema se što pričati o sastavljanju sabora ili Vlade. "Potpisa nema dok dvije stranke ne postignu dogovor oko cijelog paketa", govorio je Petrov.

U ponedjeljak, opet ista mantra. Petrov se predomislio. Pristao je na konstituiranje Sabora, a dozvolio je i mogućnost da se formira i nova Vlada prije ispunjavanja zahtjeva. "No, ako slučajno procedura bude takva ili rasprave budu toliko trajale da će se morati čekati apsolutno sve da bi se mogla formirati vlada, nećemo dovesti u pitanje formiranje vlade, ali sigurno će Sabor početi s intenzivnim radom da bi se provelo sedam jamstava oko kojih smo se dogovorili s HDZ-om. Ako slučajno to potraje nešto malo dulje vremena, nismo protiv ideje da se u međuvremenu i formira vlada, s obzirom da trenutno imamo poziciju predsjednika Sabora i može on sam formirati dnevni red, pa će taj dio proći", izjavio je Petrov okupljenim novinarima.

Petrov se predomislio bila je mantra što je obilježila posljednjih godinu dana hrvatske politike, od famozne ovjerene izjave pa sve do natezanja s rušenjem Oreškovića. Prisjetimo se samo nekih stvari oko kojih se Petrov predomislio.

"Rekli smo da nećemo podržati ni Karamarka, ni Milanovića", izjavio je nekad najtraženiji čovjek u državi, Božo Petrov ubrzo nakon izbora prošle godine.

Međutim, nakon trakavice s pregovorima u kojima je bilo više obrata nego u španjolskoj sapunici, Most je podržao Tomislava Karamarka i formirana je vlada Tihomira Oreškovića.

Samo dva dana prije redovnih parlamentarnih izbora prošle godine, Božo Petrov je uz veliko zanimanje medija potpisao kod javnog bilježnika, i to na Trgu bana Jelačića, izjavu u kojoj piše da Most neće ulaziti u postizbornu koaliciju. "S druge strane, ako se Most Nezavisnih lista jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira s nekom strankom koja je upravljala Hrvatskom u proteklih desetak godina i omogući joj time većinu u Hrvatskom saboru, jamčim da ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Mosta", stoji u toj izjavi. Preslika izjave i dan danas ponosno stoji na Facebook stranici Bože Petrova.

Nakon burnih pregovora, Most je ipak dogovorio suradnju s Domoljubnom koalicijom. Petrov se dosta nemušto branio i uporno tvrdio da suradnja nije koalicija kako bi se izvukao od ispunjavanja potpisanih uvjeta. U hrvatskoj javnosti takve izjave dočekane su s podsmijehom i popriličnom dozom nevjerice.

Višemjesečna trakavica oko pregovora o slaganju nove vlade dosegla je svoj vrhunac krajem prošle godine. Nekoliko dana prije Božića, Domoljubna koalicija odbila je prijedloge Mosta i jednostrano su napustili pregovore. 

Novinari su decidirano upitali Petrova je li Domoljubna koalicija ispala iz pregovora da bi on odgovorio da jest. "Što se nas tiče jest. Naši uvjeti su bili vrlo jasni, znalo se tko ne potpiše izjave da s tom stranom završavamo razgovor i to je to", rekao je tada Petrov.

Novi dan je došao, a novi stav Mosta se pokazao. Naime, samo dan nakon što su rekli da definitivno odustaju od pregovora s Domoljubnom koalicijom, rekli su da im ipak daju 24 sata da se predomisle.

Točno dan nakon toga, novi obrat u pregovorima. "Od ovog trenutka prekinuti su pregovori s koalicijom Hrvatska raste", izjavio je Petrov i optužio Zorana Milanovića da im pokušavaju preoteti saborske zastupnike. Poslije svega toga, Petrov je nastavio razgovore s Tomislavom Karamarkom, a doslovno 5 do 12 izvučen je kao as iz rukava mandatar Tihomir Orešković. 

Orešković je postao premijer, Karamarko i Petrov dobili su fotelje potpredsjednika vlade, a Most i Domoljubna koalicija sklopili su suradnju (a ne koaliciju).

Sredinom ove godine, hrvatsku visoku politiku iz temelja je potresla afera Drimia. Ana Šarić Karamarko dobila je desetke tisuća eura od lobista mađarskog MOL-a, a Tomislav je istovremeno politički rastao i smiješila mu se pobjeda na izborima. Nakon izbora, Karamarko je pokušavao progurati odluke koje idu na ruku mađarskoj strani u pregovorima. 

Petrov nije šutke promatrao Karamarka kako se brani od tih optužbi. Štoviše, isprva je stao u obranu suradnika iz Vlade. "Jasno smo rekli da čekamo mišljenje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a također je moguće i osnivanje istražnog povjerenstva, tako da bih tu priču zaključio", rekao je Petrov u svibnju ove godine.

Nekoliko dana kasnije, Petrov opet mijenja ploču. Mantra je tih dana bila Karamarko mora otići. SDP je tražio glasanje o opozivu Karamarka, a Petrov je to odlučio podržati. "Prema mome prijedlogu, saborski zastupnici, ministri i članovi Nacionalnog vijeća Mosta odlučili su da će u Saboru glasati za opoziv šefa HDZ-a s mjesta potpredsjednika Vlade zbog političke odgovornosti", rekao je Petrov u razgovoru za Večernji.

Vlada Tihomira Oreškovića pala je na glasanju u Saboru, Karamarko je u međuvremenu odstupio s mjesta predsjednika HDZ-a, došli i prošli su novi izbori, ali postoji jedna konstanta u hrvatskoj politici - Petrov se predomislio.