Hrvatska ima 3,888.529 stanovnika, prvi su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. To je za 396.360, odnosno 9,25 posto stanovnika manje nego 2011. Svi su se raspisali o tome kao o nekom čudu, iako se o velikom iseljavanju i padu nataliteta priča već godinama. Sličan je pad bio 2001. Tad je izbrojano 4,437.460 stanovnika, 346.805 manje nego 1991., kad nas je bilo 4,784.265. U posljednih 30 godina broj stanovnika u Hrvatskoj pao je za 895.736. Zanimljiv je podatak da je 2001. broj stanovnika u Hrvatskoj bio na razini 1961. U posljednjih 10 godina izgubili smo, izračunali su neki, dva Splita, a u posljednjih 30 i Zagreb s dijelom okolice.

Pad broja stanovnika ne znači ni nama koji smo još ovdje da nam ostaje više vina. Podjednako “uporno” pada i broj hektara zasađenih vinogradima. Pouzdane podatke o 1991. nemamo. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 1995. je objavio kako su površine rodnih vinograda između 1985. i 1994. pale sa 71.000 na 53.000 hektara, a i sljedećih desetak godina lupetali su se “službeni” podaci o 30, ali i 60 tisuća hektara.

U znanstvenom članku “Samodostatnost Republike Hrvatske u proizvodnji grožđa i vina” iz 2011. godine grupa autora navodi kako je 2010. pod vinogradima bilo “oko 34.000 tisuće hektara, s tendencijom daljnjeg porasta na približno 37.000 hektara u 2013.”. Teško je povjerovati da smo u EU ušli s dvostruko vinograda više nego što ih imamo danas. Vjerojatno je ipak riječ o preciznijem brojanju, otkad je vinogradarska statistika pod ingerencijom Hrvatske agenmcije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

A njihovi podaci govore kako smo 31. 12. 2018. imali 19.409 hektara, godinu potom 19.022,09, na kraju 2020. godine 18.648,36, a prema podacima vinogradarskog registra od 25. listopada 2021. u Hrvatskoj imamo 18.235 hektara površina pod vinogradima. U četiri godine, dakle, uspješno smo smanjili površine pod vinogradima za 1174 hektara. Kako je hektar 10.000 četvornih metara, odnosno površina čija je širina i dužina 100 metara, a to su otprilike dva nogometna igrališta, vinogradari su prošlu berbu odigrali na 2348 terena manje nego 2018. Padao je tako i broj trsova. Prema dostupnim podacima, u 2018. smo imali 95,538.364 trsa, a u 2019. gotovo tri milijuna manje, odnosno 92,628.311. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina varirali su zato što ovise i o nekim drugim čimbenicima, poput vremenskih uvjeta, a najviše, dakako, o nepogodama poput proljetnih mrazova i niskih temperatura te ljetnih tuča ili jakih pljuskova. Tako je u vinskoj 2017., a riječ je o razdoblju od 1. kolovoza 2017. do 31. srpnja 2018., obrano 87.861,41 tona grožđa i napravljeno 575.939,75 hektolitara vina. Godinu potom grožđa je bilo 109.137,88 tona, a vina 732.578,35 hektolitara vina, a u berbi 2019. 83.408 tona grožđa i 524.596,81 hektolitar vina. Prošle su godine vinogradari i vinari prijavili urod od 95.002 tone grožđa i proizvodnju 592.280 hektolitara vina. Točne količine znat će se priliko traženja dozvola za puštanje u promet.

Prema navedenim podacima, svakog lani popisanog stanovnika Hrvatske očekuju 15,23 litre prošlogodišnjeg vina. Svi podaci s popisa nisu objavljeni, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu, 19,3 stanovnika ima 19 godina ili više, što se može “prevesti” i kao da je otprilike svaki peti stanovnik punoljetan. Tako svakome tko može i legalno piti vino “pripada” malo više od 19 litara. S obzirom na to da su zalihe vina iz prijašnjih godina u pravilu veće nego proizvodnja prošle, došli smo do više od 40 litara. Britanska vlada preporučuje da se 1,25 decilitara uzme kao standardna mjera za čašu vina i po tome punoljetni Hrvati imaju otprilike čašu vina na dan.

Listu najzastupljenijih sorata vinove loze u Hrvatskoj predvodi graševina, ima je 31,57 posto, druga je malvazija istarska (11,37), a treći plavac mali crni (10,2 posto). Slijede merlot (5,73 posto), cabernet sauvignon (4,72), plavina (4,28), chardonnay (4,19), rajnski rizling (3,95), frankovka (3,28), a ostalih je sorata 20,73 posto.