Top News
3794 prikaza

Sve manje stanovnika, sve manje i vinograda u Hrvatskoj

Vinogradi Belja
1/6
Marko Mrkonjic/PIXSELL
U samo četiri godine uspješno smo smanjili površine pod vinogradima za 1174 hektara. To je čak 2348 nogometnih igrališta manje nego 2018.

Hrvatska ima 3,888.529 stanovnika, prvi su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. To je za 396.360, odnosno 9,25 posto stanovnika manje nego 2011. Svi su se raspisali o tome kao o nekom čudu, iako se o velikom iseljavanju i padu nataliteta priča već godinama. Sličan je pad bio 2001. Tad je izbrojano 4,437.460 stanovnika, 346.805 manje nego 1991., kad nas je bilo 4,784.265. U posljednih 30 godina broj stanovnika u Hrvatskoj pao je za 895.736. Zanimljiv je podatak da je 2001. broj stanovnika u Hrvatskoj bio na razini 1961. U posljednjih 10 godina izgubili smo, izračunali su neki, dva Splita, a u posljednjih 30 i Zagreb s dijelom okolice.

Pad broja stanovnika ne znači ni nama koji smo još ovdje da nam ostaje više vina. Podjednako “uporno” pada i broj hektara zasađenih vinogradima. Pouzdane podatke o 1991. nemamo. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 1995. je objavio kako su površine rodnih vinograda između 1985. i 1994. pale sa 71.000 na 53.000 hektara, a i sljedećih desetak godina lupetali su se “službeni” podaci o 30, ali i 60 tisuća hektara.

 | Author: Facebook/Vinogradi Nuić Facebook/Vinogradi Nuić

U znanstvenom članku “Samodostatnost Republike Hrvatske u proizvodnji grožđa i vina” iz 2011. godine grupa autora navodi kako je 2010. pod vinogradima bilo “oko 34.000 tisuće hektara, s tendencijom daljnjeg porasta na približno 37.000 hektara u 2013.”. Teško je povjerovati da smo u EU ušli s dvostruko vinograda više nego što ih imamo danas. Vjerojatno je ipak riječ o preciznijem brojanju, otkad je vinogradarska statistika pod ingerencijom Hrvatske agenmcije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

A njihovi podaci govore kako smo 31. 12. 2018. imali 19.409 hektara, godinu potom 19.022,09, na kraju 2020. godine 18.648,36, a prema podacima vinogradarskog registra od 25. listopada 2021. u Hrvatskoj imamo 18.235 hektara površina pod vinogradima. U četiri godine, dakle, uspješno smo smanjili površine pod vinogradima za 1174 hektara. Kako je hektar 10.000 četvornih metara, odnosno površina čija je širina i dužina 100 metara, a to su otprilike dva nogometna igrališta, vinogradari su prošlu berbu odigrali na 2348 terena manje nego 2018. Padao je tako i broj trsova. Prema dostupnim podacima, u 2018. smo imali 95,538.364 trsa, a u 2019. gotovo tri milijuna manje, odnosno 92,628.311. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina varirali su zato što ovise i o nekim drugim čimbenicima, poput vremenskih uvjeta, a najviše, dakako, o nepogodama poput proljetnih mrazova i niskih temperatura te ljetnih tuča ili jakih pljuskova. Tako je u vinskoj 2017., a riječ je o razdoblju od 1. kolovoza 2017. do 31. srpnja 2018., obrano 87.861,41 tona grožđa i napravljeno 575.939,75 hektolitara vina. Godinu potom grožđa je bilo 109.137,88 tona, a vina 732.578,35 hektolitara vina, a u berbi 2019. 83.408 tona grožđa i 524.596,81 hektolitar vina. Prošle su godine vinogradari i vinari prijavili urod od 95.002 tone grožđa i proizvodnju 592.280 hektolitara vina. Točne količine znat će se priliko traženja dozvola za puštanje u promet.

Vino | Author: Getty images Getty images

Prema navedenim podacima, svakog lani popisanog stanovnika Hrvatske očekuju 15,23 litre prošlogodišnjeg vina. Svi podaci s popisa nisu objavljeni, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu, 19,3 stanovnika ima 19 godina ili više, što se može “prevesti” i kao da je otprilike svaki peti stanovnik punoljetan. Tako svakome tko može i legalno piti vino “pripada” malo više od 19 litara. S obzirom na to da su zalihe vina iz prijašnjih godina u pravilu veće nego proizvodnja prošle, došli smo do više od 40 litara. Britanska vlada preporučuje da se 1,25 decilitara uzme kao standardna mjera za čašu vina i po tome punoljetni Hrvati imaju otprilike čašu vina na dan.

Listu najzastupljenijih sorata vinove loze u Hrvatskoj predvodi graševina, ima je 31,57 posto, druga je malvazija istarska (11,37), a treći plavac mali crni (10,2 posto). Slijede merlot (5,73 posto), cabernet sauvignon (4,72), plavina (4,28), chardonnay (4,19), rajnski rizling (3,95), frankovka (3,28), a ostalih je sorata 20,73 posto.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • AjdukCaruga 21:18 29.Siječanj 2022.

    Znači jedino je brojčano stabilno biračko tijelo HDZa

  • BESTpartizan 19:30 29.Siječanj 2022.

    krivac je adz

  • penzic 14:32 29.Siječanj 2022.

    Koliko će se vinskih cesta sada zatvoriti?