Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede u drugom pokušaju vladanja HDZ-a i Mosta, nije se proslavio svojim potezima na toj poziciji.

Posljednji propust dogodio se uvođenjem pravilnika o nadzoru voća i povrća iz zemalja izvan Europske unije, na što je Srbija odgovorila strožim graničnim kontrolama svih proizvoda iz Hrvatske.  Beogradski mediji pišu kako je Srbija od subote, "osim voća i povrća, strogim kontrolama podvrgnula i sve druge proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih neće biti na tržištu u narednih 30 dana, koliko traje ta procedura". Stotine, a možda i tisuće, tona voća i povrća trunut će na granici sa Srbijom sve dok srpske vlasti ne obustave pojačane kontrole, a čini se da nisu spremni tako skoro odlučiti se na takav potez.

Susjedima je najviše smetalo što ih nitko iz ministarstva poljoprivrede nije obavijestio o uvođenju novih nameta i pravila.  Resorni ministri trgovine Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije uputili su Hrvatskoj sedmodnevni ultimatum da povuče pravilnik kojim je povećala cijenu inspekcijskog nadzora za uvozno voće i povrće, zaključeno je u ponedjeljak na sastanku u Sarajevu.

Ministri su odluku Hrvatske nazvali diskriminatorskom i neprihvatljivom te su ocijenili kako će štetu trpjeti sve zemlje ako Hrvatska ne povuče mjere. Pozvali su Europsku komisiju da se uključi u rješavanje problema, s tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i postupke pred tom organizacijom. Svjetska trgovinska organizacija može proglasiti čak i sankcije nad određenim državama zbog diskriminacije trgovačkih partnera.

Hrvatska strana se branila priopćenjem u kojem kažu da pravilnik nije trebao diskriminirati robu podrijetlom iz susjednih država. 

"U svrhu obrazloženja navedenih argumenata, smirivanja nepotrebnih tenzija te rješavanja postojećih nesuglasica, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić razgovarao je s kolegama ministrima iz susjednih država te ih pozvao na sastanak u Hrvatsku sljedeći tjedan", ističu iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.

Krajem prošle godine, tijekom gostovanja u emisiji RTL Danas oštro je kritizirao prodajnu cijenu mlijeka. "Strašno je da pola litre vode dođe kao dvije litre mlijeka. Teško je to normalnom čovjeku objasniti. Krenut ćemo s provjerom patvorenosti mlijeka i ima li vode u njemu te da li se pravi od mlijeka u prahu. U tom segmentu i trgovci nisu korektni. Mlijeko ne može biti proizvod na akciji, to ćemo i zakonom rješavati. Ja sumnjam da ono što je u tom pakovanju koje košta 2,80 kn... Takvo mlijeko zadovoljava minimalne norme, to je činjenica, ali nisam siguran da je to korisno", rekao je Tolušić za RTL.

Trgovački lanci redovito su bili na meti Tolušićevih kritika, a posebno se razmahao ovog ljeta koje je počeo s kritikama njegovog starog problema, a to je cijena mlijeka. 

"Dobro razmislite treba li mlijeko biti prvi proizvod na letku s kojim ćete privlačiti kupce. Jer, ne poduzmete li potrebne korake i ne dođete pameti, hrvatskim poljoprivrednicima je iz fondova EU dovoljno novca na raspolaganju i za izgradnju nekoliko desetaka malih mljekara i sirana i drugačiju regulaciju na tržištu, ili će se uz našu podršku s mlijeka preorijentirati na neke isplativije proizvode, a vi ćete se snalaziti kako znate i umijete", Tolušić je upozorio početkom lipnja trgovce. 

Po prvi puta na istom su se sektorskom sastanku uz proizvođače i otkupljivače mlijeka našli i trgovci, koje je ministar optužio za nepoštenu trgovačku praksu, veliki uvoz i dampinške cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno upirući prstom u Lidl, Kaufland i Plodine, koji ovih dana litru trajnog mlijeka prodaju za 3,79 kuna. Spar je apostrofiran kao jedini trgovački lanac koji prodaje isključivo hrvatsko mlijeko, a ni svoju privatnu marku ne prodaje ispod 4,99 kuna. No da se ni ostali ne bi uljuljkali, ministar je "jezikovom juhom" počastio i – proizvođače kako imaju najgori prosjek količina mlijeka po kravi u EU, svega 3200 kilograma, dok razvijene zemlje EU imaju i 7, 8 ili 9 tisuća kilograma – i otkupljivače poput Dukata za nefer cijene otkupa mlijeka od svega 1,80 kuna bez PDV-a za 1. klasu što je "maksimalno bezobrazno", izjavio je tada ministar.

U istom ritmu nastavio je i mjesec dana kasnije kada je, opet, kritizirao Lidl i Kaufland i to zbog kruha. 

"U Hrvatskoj se godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna. Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare. 90% proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske. Ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode, i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!", napisao je Tolušić na Facebooku. 

U međuvremenu je ta objava izbrisana nakon što se ispostavilo da u oba trgovačka lanca više od polovice pekarskih proizvoda na njihovim policama dolazi iz Hrvatske.

Dok se razgovara o mogućem sastanku ministara, pravilnik se i dalje mora provoditi, ali čini se da to nije ni približno posljednji gaf ministra Tolušića koji je prilično obećavao na početku mandata. Nakon izbijanja afera sa salmonelom prvo je odlučio javno objavljivati imena trgovaca i proizvođača kod kojih su pronađene štetne tvari. Zatim je poslao inspektore u velike distribucijske centre koje je njegov prethodnik Davor Romić odlučio minimalno kontrolirati. Otkrivene su tone starog mesa kojem su trebali produljiti rok trajanja i koje bi završilo na našim tanjurima. Osim što je odlučio objaviti imena tvrtki, smijenio je dotadašnju ekipu zaduženu za veterinu i hranu i činilo se da napokon imamo ozbiljnog ministra zaduženog za hrvatska polja.