Četiri godine su prošle otkako je Hrvatska primljeno u punopravno članstvo EU-a kao zemlja na koju se računalo da joj predstoji ekonomski rast i vodeća uloga u regiji. Ideja je bila da Hrvatska kao stabilna članica EU-a kontrolira i usmjerava političke i druge prilike na prostoru bivše Jugoslavije. Kad ono... Neue Zürcher Zeitung objavio je analizu u kojoj je Hrvatskoj pobrojao niz grijeha, od kojih će malo tko novini iz Švicarske imati išta za prigovoriti.

Prvo, Hrvatska uopće nije preuzela vodeću ulogu u regiji, piše NZZ. U Hrvatskoj znamo da su se administracije u Zagrebu u pravilu ponašale kao da će im Bruxelles pobjeći ukoliko se budu istodobno posvećivale lokalnim pitanjima. Drugo, još uvijek je hrvatski BDP po stanovniku na pukih 60-ak posto prosjeka EU-a, spočitava Zagrebu NZZ.

Švicarski dnevnik Europska javnost: "Hrvatska je problematično dijete"

U okviru istog problema dnevnik primjećuje i to da je Hrvatskoj, iz razloga koje ne navodi, izrazito teško u rokovima sređivati dokumentacije za projekte kojima bi naša zemlja povlačila europske novce iz raznih fondova. A nije baš da nam takvi novci nisu potrebni... Kao treći problem Hrvatske NZZ navodi niz sukoba u koje je upala naša zemlja; Slovenija, Mađarska, Srbija, BiH. NZZ uopće ne presuđuje tko je tu u pravu, tko je u krivu.

Naprosto navodi činjenicu da Hrvatska odbija prihvatiti arbitražu o zaljevu kod Pirana i objašnjava točno i da je to zbog toga što je slovenski sudac prosljeđivao informacije službenici vlade. Isto tako konstatira da Ljubljana Zagrebu sada prijeti tužbom pri Europskom sudu pravde, kao i to da na isti način Hrvatskoj prijeti blokada vrlo izvjesnom skorom članstvu u OECD-u.

Jedino što NZZ doista kvalitativno politički ocjenjuje jest da je "svađa oko zaljeva u Hrvatskoj s njenom dugom obalom, stvar prije svega nacionalnog prestiža". Slijedi svađa sa susjednom BiH. I nije NZZ prvo posegnuo za svađom oko mosta preko Pelješca, nego za nedavnom katastrofalnom izjavom Kolinde Grabar-Kitarović o desecima tisuća islsamista u BiH navodno spremnih krenuti u vjerski rat po Europi.

"To je besmislica. Istina jest da je broj muslimanskih fundamentalista nakon rata porastao, ali se u džihadu na Bliskom istoku angažirala samo jedna postepeno iščezavajuća mala skupina", piše NZZ. Hrvatskoj predsjednici na nos se za prilike sa švicarskom pristojnosti vrlo oštro nabija to što se ponaša "kao da je nije briga" za odgovornost Zagreba za stabilnost BiH, za odgovornost koja proizlazi iz Hrvata koji u BiH imaju status konstitutivnog naroda.

Sukobi sa susjedima nastavljaju se dalje u slučaju INA-e i Mađarske, pri čemu NZZ ne zauzima stav. Ali zato trgovačke sankcije Srbiji, za koje cijela hrvatska javnost zna koliko su bile katastrofalan potez, NZZ naziva "proizvoljnima". Konačno, list predbacuje Hrvatskoj i to da ignorira pokušaje dijela političkih Hrvata u BiH da svojim inzistiranjem na vlastitom entitetu i suradnjom s Miloradom Dodikom, da destabiliziraju BiH.

Zagreb-Vatikan Plenković kod Pape, hrvatski Radio Vatikan ga prešutio

NZZ nudi dva odgovora zašto se vlada Andreja Plenkovića, "umjereno konzervativnog diplomata europskog usmjerenja", ponaša na ovaj način. "Plenković u parlamentu kontrolira tanku većinu. Ovisan je o nepouzdanoj podršci desnice i manjinskih stranaka iz koalicije. Nedostaje mu unutarnje snage za držati čvrsti politički smjer", uočava NZZ vrlo precizno.

Drugi Plenkovićev problem je "sve žešća revizionistička bitka u vladinim krugovima", stoji u analizi, pri čemu se spominje i odnos prema Jasenovcu i HOS-ovo inzistiranje na "fašističkom" pozdravu "za dom spremni". "Deset mjeseci trebalo je vladi dok nije veterane uvjerila da ploču premjeste. A oni su je odmah postavili 10 kilometara dalje od bivšeg koncentracijskog logora", uočio je NZZ i to.

Pritom mu predsjednica apsolutno odmaže u političkoj poziciji HDZ-ove kontrole nad vladom, jer mu još i više oslabljuje položar svojim izjavama da je fašistički pozdrav stari hrvatski pozdrav koji se poslije "zloupotrijebio". NZZ očito smatra da je riječ o drugoj predsjedničinoj "besmislici", a na kraju nemilosrdno zaključuje: "Nejasan stav prema povijesti, iz čega proizlazi kulturna bitka u zemlji i bojazan odnos prema desnici, sve to onemogućava Plenkovićevu vladu da izvuče više iz teško izborenog hrvatskog članstva u EU."