Mreža tunela iskopanih duboko ispod Alpa, osmišljena je da skrati putovanja, smanji promet na površini i smanji emisije štetnih plinova. Švicarska je ispod svojih planina izgradila složen i gotovo potpuno samostalan prometni sustav.

Okosnica ovog "pozdemnos svijeta" je projekt Novi željeznički prijelaz kroz Alpe (NRLA), revolucionarna veza koja se sastoji od tri bazna tunela prokopana kroz srce planina. Ovaj megaprojekt, opisan kao "najveći građevinski pothvat u povijesti švicarskih željeznica", predstavlja ključni dio europskog teretnog koridora koji se proteže od Rotterdama do Genove. Cjelokupni sustav, čija se vrijednost procjenjuje na više od 18 milijardi eura, osmišljen je s jednim jasnim ciljem: prebaciti što veći dio teretnog prometa s cesta na ekološki prihvatljivije željezničke tračnice.

Sustav čine tri monumentalna tunela: bazni tunel Gotthard, bazni tunel Ceneri i bazni tunel Lötschberg. Iako je mreža službeno dovršena 2020. godine otvaranjem tunela Ceneri, radovi i dalje traju. Naime, tunel Lötschberg trenutno prolazi kroz veliko proširenje koje bi trebalo biti završeno do 2035. godine, čime će se dodatno povećati kapacitet i stabilnost cijele mreže.

Svjetski rekorder uklesan u stijenu

Zvijezda cijelog sustava bez sumnje je bazni tunel Gotthard. S dužinom od 57,1 kilometar, to je najduži i najdublji željeznički tunel na svijetu, inženjersko čudo čija je izgradnja trajala dugih 17 godina. Otvoren 2016. godine, Gotthard je prvi ravni, niskoležeći pravac kroz Alpe, što znači da vlakovi više ne moraju savladavati strme uspone i spustove. To im omogućuje da putuju brzinama do 250 kilometara na sat, drastično skraćujući vrijeme putovanja i smanjujući potrošnju energije. Kroz njegove dvije paralelne cijevi svakodnevno može proći do 260 teretnih i 65 putničkih vlakova, što ga čini žilom kucavicom europskog teretnog prometa.

Savezno ministarstvo za okoliš, promet, energiju i komunikacije navelo je: "NRLA je najveći građevinski projekt u povijesti švicarskih željeznica. Bazni tunel Gotthard pušten je u promet 2016. i sa svojih 57 kilometara najduži je željeznički tunel na svijetu. Njegova izgradnja trajala je 17 godina."

Prije nego što su ovi tuneli postali stvarnost, teški kamioni danonoćno su tutnjali kroz uske alpske doline. Ispušni plinovi zagađivali su sela, a planinski prijelazi bili su opasna uska grla. Još devedesetih godina prošlog stoljeća, švicarski glasači podržali su "Alpsku inicijativu", povijesnu odluku da se teretni promet s cesta preseli na željeznicu. 

Rezultati su impresivni. Danas se više od 70 posto cjelokupnog teretnog prometa preko švicarskih Alpa odvija željeznicom. Broj kamiona koji prelaze Alpe smanjio se za otprilike trećinu u odnosu na 2000. godinu. Za stanovnike alpskih dolina, razlika je drastična: manje buke, čišći zrak i sigurnije ceste. Jedan dugačak teretni vlak može zamijeniti desetke kamiona koji su nekoć tresli prozore njihovih domova.

Osam gradova, dvije države i brža putovanja

Ova podzemna mreža nije promijenila samo prijevoz robe, već je i približila ljude. NRLA projekt izravno povezuje osam ključnih gradova u dvije države: Zürich, Basel, Lugano, Bellinzonu, Luzern i Bern u Švicarskoj, te Milano i Genovu u Italiji. Vrijeme putovanja drastično je skraćeno. Primjerice, putovanje vlakom od Züricha do Milana sada traje oko tri i pol sata, gotovo sat vremena manje nego prije. Vikend u talijanskoj regiji Ticino iz Züricha postao je jednostavan poput prigradskog putovanja, potičući turizam i prekograničnu suradnju.