Svjetska kriza: Više od 50 milijuna izbjeglica u očajnim uvjetima bez doma

Sebastian Backhaus/DPA/PIXSELL
Broj izbjeglica koji su ostavljeni u neizdrživim uvjetima dosegao je desetke milijuna, upozorava Amnesty International
Vidi originalni članak

Amnesty International tvrdi da se svijet upravo susreće s najvećom krizom izbjeglica od Drugog svjetskog rata, te potiče svjetske vođe da radikalno promijene svoju imigracijsku politiku i stvore globalnu strategiju pomoću koje bi se moglo 'upravljati' ovakvom krizom. 

Amnesty International optužio je vođe da su napustili milijune koji žive u neizdrživim uvjetima dok tisuće drugih možda čeka smrt jer im nije osigurana osnovna zaštita pa moraju bježati iz svojih domova.

U izvještaju se organizacija usredotočila na krizu u Siriji, iz koje se pretpostavlja da je dosad pobjeglo više od četiri milijuna ljudi, zbog rata. 95 posto njih otišlo je u susjedne zemlje: Tursku, Libanon, Jordan, Irak i Egipat, koje se zauzvrat sad i same pokušavaju nositi s tim preopterećenjem (u Libanonu je svaka peta osoba trenutno sirijska izbjeglica).

Amnesty tvrdi da zemlje koje su prihvatile te silne izbjeglice nisu primile gotovo nikakvu pomoć međunarodne zajednice, te je do 3. lipnja ove godine UN pomogao tek 23 posto sirijskih izbjeglica.

2013. godine broj osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje kuće prešao je 50 milijuna.

"Svjedoci smo najgore izbjegličke krize našeg doba, u kojoj milijuni žena, muškaraca i djece pokušavaju preživjeti brutalne ratove, mreže trgovaca ljudima i vlade koje brinu tek o sebičnim političkim interesima umjesto da pokažu osnovno ljudsko suosjećanje", napisao je u priopćenju glavni tajnik Amnesty Internationala, Salil Shetty.

Shetty je izjavio da je ova kriza jedna od definirajućih izazova 21. stoljeća, iako je dosadašnji odgovor međunarodne zajednice bio sramotno neuspješan.

U izvještaju se navodi i izbjeglička kriza u Africi, gdje ljudi bježe od rata u zemljama poput Južnog Sudana, Srednjoafričke Republike, Nigerije i Burundija.

Amnesty poziva na međunarodno okupljanje na kojem bi se raspravljalo o ovoj krizi i gdje bi se ratificirala izbjeglička konvencija, kako bi države morale garantirati osnovna ljudska prava i pristup servisima za izbjeglice, te apsolutnu posvećenost država da se posvete zbrinjavanju ljudi u teškim uvjetima prije nego provođenju imigracijskih politika. Uz to, trebali bi zajedno raditi na sprječavanju trgovine ljudima i zatiranju ksenofobije u zemljama koje primaju izbjeglice, piše Independent.

Posjeti Express