Neobjavljeni zapisnici s deset tajnih sastanaka vođa vojnog i političkog vrha Hamasa, uoči 7. listopada 2023. i napada na Izrael, otkrivaju da je ta krvava operacija, u kojoj je ubijeno oko 1200 i oteto 350 građana, planirana puno ambicioznije i s daleko širim ciljevima, otkriva članak u New York Timesu.

Dokumente je zaplijenila izraelska vojska i ustupila američkim novinarima koji su potvrdili njihovu autentičnost. Minuciozan prikaz upada u Izrael 7. listopada jasno pokazuje da je vrh Hamasa uporno tražio od svojih saveznika, Irana i Hezbollaha, da se izravno pridruže napadu ili, u minimalističkoj varijanti, pruže snažnu vojnu podršku jednom kada se napad izvede.

Više od dvije godine Yahya Sinwar, vođa Hamasa i ključna figura unutar njegovog vojnog krila, planirao je sa svojim vojnim zapovjednicima ono što su se nadali da će biti najrazorniji i potpuno destabilizirajući napad na Izrael u povijesti te militantne skupine. Izvješća, što je također važno, predstavljaju bitan pomak u razumijevanju šire logike djelovanja Hamasa.  Dodatno i uspješnog zavaravanja izraelskih sigurnosnih službi. Za Hamasovu oružanu akcija bez presedana Yahya Sinwar, kako piše New York Times, vjerovao je da će dovesti do kolapsa Izraela kao funkcionalne države.

Na 30 stranica tajnih dokumenata zabilježene su strategije i procjene Hamasovih političkih i vojnih vođa.  

Prvo, Hamas je u početku planirao izvršiti napad, pod kodnim imenom ‘veliki projekt’,  u jesen 2022., ali je odgodio provedbu pokušavajući uvjeriti Iran i Hezbollah da se pridruže i sudjeluju.

Drugo, u argumentima pripremljenim za sastanke s vođama Hezbollaha, vođe Hamasa su naglasile da složeno unutrašnje stanje u Izraelu, očigledno se referirajući na političke napetosti zbog planova premijera Benjamina Netanyahua za preoblikovanje pravosuđa, predstavlja razlog za ulazak u strateški sukob.

Treće, u srpnju 2023., Hamas je poslao visokog emisara u Libanon. Tamo se susreo s visokim iranskim zapovjednikom i zatražio pomoć u napadu na važne ciljeve na početku upada u Izrael.

Četvrto, visoki iranski zapovjednik rekao je Hamasu da su Iran i Hezbollah načelno podržali plan, ali da im treba više vremena za pripreme. Zapisnici ne otkrivaju koliko je detaljan plan Hamas predstavio svojim saveznicima.

Peto, dokumenti također sugeriraju da je Hamas planirao detaljno raspraviti napad na sastanku s Hassanom Nasrallahom, tadašnjim vođom Hezbollaha, ali nigdje ne stoji je li do te rasprave došlo.

Šesto, Hamas je osjećao podršku svojih saveznika, ali su zaključili da će možda morati nastaviti operaciju bez njihovog punog sudjelovanja. Djelomično kako bi spriječili Izrael da rasporedi napredni novi sustav protuzračne obrane prije nego što napad bude izveden.

Sedmo, na odluku o napadu također je utjecala želja Hamasa da poremeti napore za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, poremeti izraelsku kontrolu okupirane Zapadne obale i kompleksom džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu.

Osmo, Hamas je dvije godine izbjegavao veće sukobe s Izraelom kako bi postigli maksimalno iznenađenje u napadu od 7. listopada. Prema njihovim riječima, “držali su neprijatelja uvjerenim kako Hamas u Gazi želi mir.”

Deveto, lideri Hamasa u Gazi rekli su da su informirali Ismaila Haniyeha, političkog vođu Hamasa sa sjedištem u Kataru, o “velikom projektu.” Dosad nije bilo poznato je li Haniyeh, kojeg je Izrael ubio u srpnju, bio informiran o napadu prije nego što se dogodio.

Ovi dokumenti daju širi kontekst ključnog trenutka u modernoj povijesti Bliskog istoka. Teroristički upad Hamasa u listopadu 2023. bio je i vrhunac plana koji se razvijao kroz nekoliko godina ali i djelomično oblikovan specifičnim događajima u Izraelu nakon što se Netanyahu vratio na vlast koncem 2022.