U Italiji su u tijeku "neformalni pregovori" koji se ne miču s mjesta, donosi BBC. Premijer Carlo Cottarelli, kojem je mandat za sklapanje vlade dao predsjednik Sergio Mattarella, vjerojatno će radi nemogućnosti formiranja vlade pozvati na nove izbore. Tehnokratski premijer, ili kako Talijani kažu "premier incaricato", izabran je od strane predsjednika koji je krizu i "zakuhao" nakon što je odbio kandidata populista za ministra financija.

Izbora se boje svi, pa i Mattarella, jer sve ankete pokazuju da će nezadovoljni Talijani samo učvrstiti pobjedu i snagu populista, no čini se da ih predsjednik neće moći izbjeći.

U četvrtoj najvećoj ekonomiji Europe razgovori su - na mrtvoj točci, a u međuvremenu su pogođena tržišta, ekonomija, a porastao je i dug - sve radi toga jer nema formirane vlade niti tri mjeseca nakon izbora.

Iako su se Mattarella i Cottareli susreli na razgovorima, nekadašnji ekonomist iz Međunarodnog monetarnog fonda nemaju ničiju potporu (osim predsjednikove) i možda čak neće niti prolaziti prisegu i druge formalnosti. Mattarella, kaže dio talijanskih medija, razmišlja da to sve "preskoči" te samo najavi izbore u srpnju, dok određene struje u dvije populističke stranke, navodno, guraju da se pokuša pokrpati rupe te doći do konsenzusa.

Talijanski predsjednik, naime, odbija prihvatiti Paola Savonu kao kandidata za ministra financija radi njegovog "potencijalno katastrofalnog stava prema Euru te europskim integracijama".

Dvije stranke pobjednice izbora, populistički Pokret pet zvjezdica i desno orijentirana Liga tvrde da, radi toga, ne mogu sastaviti vladu te da predsjednika, koji je prekršio ovlasti i počinio izdaju, treba opozvati.

"Bili smo na nekoliko koraka od formiranja vlade no zaustavili su nas jer jer je u našem kabinetu čovjek koji je kritičan prema EU", rekao je Luigi Di Maio, čelni čovjek Pet zvjezdica. 

Sada 82-godišnji Savona već je bio ministar trgovine i industrije tijekom kratke vladavine kolege bankara Carla Ciampija početkom devedesetih. Bio je generalni direktor talijanske Confindustrie, predsjednik jedne banke na Sardiniji te ona čelnik Banca Nazionale del Lavoro (BNL).

Bio je i aktivni član ili predsjednik odbora poput onog aerodroma grada Rima ili Telecoma Italie, kao i šef investicijskog fonda Euklid iz Londona gdje je nedavno dao ostavku kako bi preuzeo obveze ministra.

POD ZAŠTITOM Život novinara kojeg policija čuva od najgore mafije

Savona, rođen na Sardiniji, u gradu Cagliariju, studirao je ekonomiju, a karijeru je započeo u Središnjoj banci Italije gdje je radio uz bok trojice guvernera, Guida Carlija, Paolo Baffija i Antonia Fazia. Na Massachusetts Institute of Technology (MIT) specijalizirao se za monetarnu ekonomiju, a najviše se bavi međunarodnim monetarnim sustavom.

"Jedinstvena valuta je njemački zatvor", rekao je u svojoj knjizi "Come un incubo e come un sogno" i pozvao na razradu "plana B" kada se napusti Euro "kako Italija ne bi završila kao Grčka". Takvo razmišljanje ulijeva strah u kosti Mattarelli.

"Naša nesigurnost oko Eura alarmirala je domaće i strane ulagače koji su uložili u naše obveznice i kompanije", rekao je predsjednik za agenciju Ansu.

Savona je u međuvremenu malo ublažio radikalne stavove te na predsjednikove izjave rekao kako želi "drugačiju, jaču i pošteniju Europu" te da "Euro pogoduje samo elitama".

U svojoj knjizi napada talijanske političare koji su "Italiju uvukli u Euro" koji je, kaže Savona, prepolovio talijansku kupovnu moć. Aktivno piše protiv Europske središnje banke (ECB) i njezinog čelika Maria Draghija, te posebno Njemačke.

"Njemačka se nije promijenila od doba nacizma, samo se više ne postavlja vojno, već na druge načine", napisao je Savona koji za sebe tvrdi kako nije euroskeptik već "samo kritičar institucija koje su loše za Europljane". U teoriji je, kaže, za ujedinjenu Europu.

"On ima kapaciteta i kredibilitet, ali ima i dva golema problema. Prvi je kako je njegov set reformi koje guraju Liga i Pet zvjezdica potpuno neuskladiv s talijanskim javnim dugom od 2.3 trilijuna eura. Drugi problem je njegov radikalno anti-Njemački stav koji bi svima mogao napraviti velike probleme", kaže o kolegi i sveučilišnom profesoru ekonomist Vincenzo Visco, ministar financija lijevih vlada između 1996. i 2000.

"Savona, baš kao i grčki Yanis Varoufakis, želi bolji dogovor i savez sa EU, no za razliku od Varoufakisa on zna što je potrebno da bi se zaista napustila eurozona", kaže Jan Zielonka autor knjige "Counter-Revolution: Liberal Europe in Retreat".

Iako Pet zvjezdica i Liga tvrde kako će inzistirati na pokretanju opoziva predsjednika koji bi, kažu, trebao biti politički neutralan, Mattarella ne odustaje od "veta" jer Savona smatra ozbiljno opasnim za budućnost Italije.

KRIZA IDENTITETA Europu bi mogla pokopati talijanska razočarana mladež

"Ne mogu podržati kandidata koji ozbiljno zagovara napuštanje Eura", rekao je Mattarella radi čijeg je inzistiranja i nepopuštanja mandat za sastavljanje nove vlade vratio i kandidat za premijera Giuseppe Conte.

Politički neiskusni Conte bio je jedan od rijetkih oko kojeg su se složili i Liga i Pet zvjezdica, a trenutna kriza sve više ukazuje na to da će se što hitnije morati organizirati novi izbori.

Mattarella je kao novog premijera predložio Carla Cottarellija poznatog kao "gospodin škare" radi rezanja javnog troška. Građani su, pokazuju ankete, ljuti i očajni radi stagnacije ekonomije te bi na novim izborima još više glasali za populiste.

"Ako nismo slobodni odlučiti onda bolje da opet glasamo. Italija ne može sastaviti vladu bez blagoslova Berlina, Pariza ili Bruxellesa, to je ludost", rekao je Savona na nedavnom okupljanju podržavatelja Lige.

Di Maio poziva Parlament da glasaju o tome je li Mattarellino ponašanje temelj za opoziv prema članku 90 talijanskog ustava.

Savona je nedavno za novine Corriere della Sera rekao kako je "spreman služiti no poštuje mišljenje predsjednika te je ovo možda dobra prilika da se posveti pisanju", no Matteo Salvini, čelnik Lige, uznemirio je duhove svojim najnovijim izjavama.

"Želimo datum novih izbora, inače zaista idemo put Rima", rekao je Salvini direktno aludirajući na krizu iz 1922. godine kada su Benito Mussolini i njegovi fašisti organizirali marš na Rim.

Takav je govor, piše Economist, u najmanju ruku neodgovoran, a u najgorem slučaju štetan i namjerno subverzivan.