Tokom mučnih i dugotrajnih pregovora o novoj Vladi, hrvatska je javnost vjerovala da se u pregovorima Mosta, HDZ-a i SDP-a barata s vrlo ograničenim brojem potencijalnih premijerskih kandidata: Karamarko ili Milanović, pa Petrov, možda pokoji nestranački: Luković, Vrkić... 

No, dok se naciji servirala zamorna politička sapunica, iza tih jeftinih kulisa odvijala se neviđena politička trgovina, šokatno nuđenje raznih funkcija, dobara, imena, ustupaka, pa i ozbiljnih financijskih sredstava, za jednu jedinu foteljuonu u Banskim dvorima.

Među mogućim premijerskim kandidatima spominjano je tako nevjerojatno šaroliko društvo, od izdavača, građevinaca, pjesnikinja, do bankara.

No, jedno se ime u javnosti zaobilazilo, a u stranačkim kuloarima Mosta i HDZ-a se o njemu naveliko raspravljalo.

Dio Mosta, takozvana metkovska linija, te jedan dio HDZ-a- okupljen oko glavnog tajnika te stranke Milijana Brkića- razgovarao je o angažmanu istarskog poduzetnika Plinija Cuccurina. 

Iako Cuccurin na izborima 2011. sa svojom Ladonjom nije osvojio niti jedan saborski mandat, tri različita izvora potvrdila su Expressu da se o Cuccurinu doista raspravljalo.

Cuccurinova veza s Mostom je bio poznati zagrebački oftamolog, također vezan uz politiku i Metković, a nije nevažno ni da je majka Plinija Cuccurina rodom iz Metkovića.

Navodno je, kaže jedan od naših izvora, upravo tom uglednom oftamologu, koji mu je bliski prijatelj, rekao da će financijski pomoći onu političku stranku koja ga nominira za premijera.

I tako su krenula lobiranja koja su, nastavlja naš izvor, s Mostom išla znatno lakše nego s HDZ-om. Naime, Most se svakako želi zadržati na političkoj sceni, a da bi u tome uspio treba mu donator koji će tu mladu stranku poduprijeti. 

Cuccurin se tu pokazao široke ruke, nudeći se, navodno, kao donator, ali se dogovor o isticanju njegova imena za premijerskog kandidata vrlo teško postizao. Danima su, daleko od očiju javnosti, u Mostu i HDZ-u trajali razgovori o Cuccurinu.

Nije pri tom nevažno reći da većina onih koji su trebali odlučiti bi li taj istarski poduzetnik bio primjeren kandidat za premijera, o Cuccurinu ništa nisu znali. 

Nije im bilo jasno kako je on napustio Adris grupu, kako je našao bombu u dvorištu svoje kuće, a još manje su znali je li karijeru započeo kao berač jabuka, mandarina ili bresaka. 

I da je poslije bio konobar... No, nešto više o Cuccurinu i njegovom bogatstvu zna Tomislav Karamarko. Stoga je znakovita priča o novom i do sad najžešćem sukobu koji je oko kandidature istarskog tajkuna izbio između šefa HDZ-a i Milijana Brkića. 

Složeni odnosi HDZova dvojca bili su ozbiljno narušeni nakon izbora, potom su ponovno zatoplili, ali ubrzo zatim uslijedio je najžešći fight. 

Brkić je u ovoj priči, kazuje nam sugovornik, žestoko zagovarao ideju o Pliniju Cuccurinu kao kandidatu koalicije Mosta i HDZ-a.

Karamarko, kazuje nam sugovornik, nije skrivao ogorčenje idejom da Cuccurin bude partner u bilo kakvoj političkoj trgovini i da čitava stvar bude prilično netransparentno odrađena.

Navodno je u razgovoru čak i podigao ton na Brkića rekavši da nikad neće pristati na tako nešto. U jednom trenutku, bijesan, povikao je:

"Zapamtite, sve ću vas pohapsiti prodate mjesto premijera!"

"Karamarko se tu ponovno vratio na stav da bi upravo on trebao biti premijerski kandidat", kaže naš sugovornik.

No, ako Most o tome ne želi ni raspravljati onda je Karamarko spreman podržati jedino osječkog gradonačelnika Ivicu Vrkića s kojim je u odličnim odnosima i za kojeg je siguran da bi tu funkciju solidno obavljao.

U političkom (pa i zavičajnom) kontekstu, angažman Cuccurina oko Mosta ipak nije posve nelogičan. 

Njegov projekt Ladonje je zapravo na neki način preteča širokog i koncepta, oslobođenog ideologije, kakav se promovira u Mostu. Ladonja je 2008. godine osnovana prvo kao udruga građana, a za predsjednika je izabran Cuccurin, tada nazivan “inicijatorom okupljanja nezavisnih lista”. 

Baš kao sada i Petrov. Riječ je bila o okupljanu nezavisnih lista iz raznih istarskih gradova koje je na kraju urodilo savezom od tridesetak listi i udruga Istarske i Primorsko-goranske županije.

Prije osam godina, upravo na toj osnivačkoj skupštini, rekao je nešto slično onome što Most govori danas:

"Smisao Ladonje je da građani na vrijeme budu uključeni u projekte, a ne da budu, kao do sada, puki promatrači. Ladonja će se zalagati za vlasničko uključenje građana u razvojne projekte u Istri, jačanje suradnje jedinica lokalne samouprave, jednako vrednovanje razvojnih projekata, povezivanje sa znanstvenim institucijama, uz načela zajedništva, otvorenosti, održivog rasta, odgovornosti lokalne samouprave za ukupni razvitak te uz konsenzus pri donošenju ključnih odluka.’ 

Ladonja je potom na parlamentarnim izborima 2011. izgubila saborsko mjesto za 190 glasova, kako je tada govorio Cuccurin.

Naime, Ladonja je u Istri osvojila 12.010 glasova, odnosno 5,14 posto, a tih 190 glaosva nedostajalo je da Cuccurin uđe u Sabor. 

Cuccurin je sve to vrijeme, pa i danas na glasu kao moćan čovjek, sve do 1. siječanj 2015. bio je drugi čovjek jedne od najuspješnijih hrvatskih tvrtki TDR-a, odnosno Adris grupe, a na glasu je i kao jedan od najbogatijih Hrvata.

U jednom od rijetkih intervjua objasnio je i svoju viziju politike: 

‘Treba imati odvažnosti i govoriti o stvarima koje podrazumijevaju promjenu sustava vrijednosti u Hrvatskoj i koji podrazumijeva drukčiju ulogu države i državne vlasti, više slobode ali i odgovornosti svakom, od pojedinca do poduzetnika, županija, općina i gradova’, rekao je prije izbora 2011. Cuccurin.

Već tada je zazivao veliku koaliciju na kojoj danas inzistiraju u Mostu. Baš kao i Božo Petrov, govorio je da mora postojati konsenzus između političkih stranaka oko glavnih pitanja. Također isticao je da Vlada mora biti i politička, ali i stručna.