U Iranu se nastavljaju prosvjedi protiv represivnog režima, a američki predsjednik Donald Trump ponovno razmatra vojne opcije kao dodatno sredstvo pritiska na vlast. Nitko nije bolji od Trumpa u politici "maksimalnog pritiska", a njegove najnovije poruke sugeriraju da je spreman poduzeti odlučne korake.

Američka vojska uvijek ima spreman popis potencijalnih meta u Iranu. Nakon operacije "Ponoćni čekić", koja se dogodila 22. lipnja 2025. godine i bila usmjerena na specifične lokacije za obogaćivanje urana i dizajniranje oružja, Iranu je značajno smanjena sposobnost brze proizvodnje atomske bombe. Međutim, taj udar izveden bombarderima B-2 nije ciljao podzemne lokacije na kojima se skrivaju projektili, lanser i postrojenja za proizvodnju goriva.

KRV NA ULICAMA Što se događa u Iranu? Režim puca na ljude, Trump prijeti kao nikad dosad!

Jedan potez Irana sigurno bi izazvao napad, a Trump je u nedjelju postavio jasnu crvenu liniju rekavši da će ih udariti na razinama na kojima nikada prije nisu bili pogođeni ako ciljaju američke snage.

​- Udarit ćemo ih na razinama na kojima nikada prije nisu bili pogođeni - poručio je Trump.

Ovo je važno upozorenje, pogotovo u svjetlu iranskog napada na američke snage u zračnoj bazi Al Udeid u Dohi u Katru 23. lipnja 2025. te ranijeg napada na bazu Al Asad u Iraku osmog siječnja 2020. godine.

Tri potencijalne opcije

Predsjednik Trump, kako piše Fox News, vjerojatno razmatra tri ključna smjera djelovanja kako bi se oslabila vojna moć iranskog režima.

1. Proizvodni pogoni projektila

Iran i dalje gradi balističke projektile i uvozi prekursore za kruto raketno gorivo, poput natrijevog perklorata, iz Kine. CIA-ina karta prikazuje više od dvadesetak nadzemnih i podzemnih lokacija diljem Irana povezanih s testiranjem, razvojem, proizvodnjom i skladištenjem projektila. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu krajem prosinca je objavio da Iran pokušava obnoviti svoje zalihe projektila i protuzračnu obranu, a vjerojatno je podijelio više detalja tijekom posjeta Trumpu na Mar-a-Lagu 30. prosinca. Iran je ispalio stotine projektila na Izrael tijekom 2024. i 2025. godine i želi vratiti sposobnost gađanja Izraela velikim salvama.

2. Svemirski program

Osim proizvodnje balističkih raketa, Iran ima preko 30 satelita u orbiti, a Rusija je za njih u prosincu lansirala još tri. Njihove svemirske rakete lako se mogu prenamijeniti u napadačke projektile, što predstavlja dodatnu prijetnju. Iran je još u rujnu iz svemirske luke Imama Homeinija lansirao neprijavljeni balistički projektil, čime je prekršio sankcije.

3. Tvornice dronova

Zloglasni iranski dronovi koji se koriste za napade na Ukrajinu proizvode se u tvrtki Shahed Aviation Industries, kojom djelomično upravlja Iranska revolucionarna garda (IRGC). Ne treba zaboraviti da je IRGC također velika poslovna operacija koja financira terorizam, pa je njihov posao s dronovima legitiman vojni cilj. Sve opcije koje se predstavljaju predsjedniku dolaze s opsežnom procjenom načina za sprječavanje kolateralne štete ili nenamjernih civilnih žrtava, jer cilj je pritisak na režim, a ne na narod.

Laka meta za Amerikance

Sve ovo predstavlja jednostavan zadatak za Središnje zapovjedništvo SAD-a (Central Command). Američki lovci F-15E predvodili su udare na ciljeve ISIL-a u Siriji u subotu, a dodatni zrakoplovi F-35, F-16 te bombarderi B-2 i B-1 mogli bi se pridružiti napadima, uz potporu razarača i podmornica američke mornarice s krstarećim projektilima Tomahawk.

Što bi rekao svijet?

Što se tiče reakcije svijeta, Francuska, Njemačka i Velika Britanija već su javno osudile sumnjive iranske aktivnosti u svemiru. Projektili iz Irana mogu doseći južnu Europu, zbog čega je 2023. godine aktiviran radarski sustav Aegis Ashore u Poljskoj i Rumunjskoj, dizajniran za praćenje projektila lansiranih iz Irana.

Nema sumnje da bi većina Amerikanaca voljela dočekati kraj tiranije ajatolaha Khameneija. Dok se taj dan ne dogodi, Trumpov razborit potez mogao bi biti osigurati da se iranske vojne sposobnosti razbiju na tisuću komada.