Iran gori. Najveći val prosvjeda od smrti Mahse Amini 2022. godine preplavio je zemlju, pretvarajući ekonomski očaj u otvorenu pobunu protiv Islamske Republike. Dok snage sigurnosti odgovaraju suzavcem i bojevom municijom, a broj mrtvih raste, iz Washingtona je stigla poruka koja je odjeknula svijetom. Američki predsjednik Donald Trump poručio je Teheranu da je SAD naoružan i spreman intervenirati.
Kako je ekonomska kriza zapalila zemlju
Sve je počelo krajem prosinca 2025. na teheranskim tržnicama. Kolaps nacionalne valute, rijala, koji je potonuo na rekordno niske razine od preko 850.000 za jedan američki dolar, i inflacija koja je prešla 42 posto, izveli su na ulice prvo trgovce i obrtnike. Njihov prosvjed zbog nemogućnosti poslovanja i preživljavanja brzo se, poput požara, proširio na desetke gradova diljem zemlje. Uskoro su se trgovcima pridružili i studenti, a ekonomski zahtjevi prerasli su u političke. Ulice su ispunili povici "Smrt diktatoru" i "Ne želimo Islamsku republiku", a pojavili su se i slogani koji pozivaju na povratak monarhije poput "Pahlavi će se vratiti", jasni pokazatelji da je strpljenje naroda, iscrpljenog godinama sankcija, lošeg upravljanja i korupcije, definitivno isteklo.
Although largely ignored by Western media, protests in Iran are in their 5th day and spreading. Protestors are throwing rocks while Iranian regime thugs are firing live ammo. No report yet on how many people have been killed. The Persians are not getting the support from the West… pic.twitter.com/XB0xsbasAQ
— Jew in a Canoe ✡️🇨🇦 memoir now available! (@WillieHandler) January 1, 2026
Režim guši nemire
Odgovor režima bio je dvoličan. S jedne strane, novoizabrani predsjednik Masoud Pezeshkian priznao je "ustavno pravo na mirni prosvjed" i obećao dijalog s predstavnicima građana. S druge strane, na terenu se odvijala sasvim drugačija priča. Elitne postrojbe Revolucionarne garde (IRGC) i paravojna formacija Basij poslane su da uguše nemire. U sukobima u gradovima Azna, Lordegan i Kuhdašt potvrđeno je najmanje pet smrtnih slučajeva, uključujući i jednog tinejdžera, dok su stotine uhićene. Vlada je zatim, pod izlikom "hladnog vremena i uštede energije", zatvorila urede, sveučilišta i tvrtke u više od dvadeset provincija, što analitičari vide kao očit pokušaj da se spriječi daljnje okupljanje prosvjednika.
Breaking 🚨 Massive Gen led Protest Erupted in Iran Against government Over Women freedom, Islamic Republic & corruption pic.twitter.com/8vIeEuDVJh
— indiainlast24hr (@indiain24hr) January 1, 2026
"Spremni smo i naoružani"
U jeku eskalacije nasilja, danas se oglasio i Donald Trump. U svom prepoznatljivom, agresivnom stilu, na društvenoj mreži Truth Social poslao je izravnu prijetnju iranskom vodstvu, samo nekoliko tjedana nakon početka svog drugog mandata.
"Ako Iran bude pucao i nasilno ubijao mirne prosvjednike, što je njihov običaj, Sjedinjene Američke Države će im doći u pomoć. Naoružani smo i spremni za pokret", napisao je Trump, koristeći ratobornu frazu koju je popularizirao još 2017. tijekom napetosti sa Sjevernom Korejom.
Ova poruka nije samo retorika. Njegov pristup odražava politiku "maksimalnog pritiska" iz prvog mandata, koja je uključivala razorne sankcije i atentat na generala Kasema Sulejmanija 2020. godine, što je svijet dovelo na rub rata. Pentagonovi izvori sada su potvrdili da su bombarderi B-52 premješteni u bazu Diego Garcia kao demonstracija sile, iako dužnosnici naglašavaju da su diplomatske i humanitarne mjere i dalje primarni odgovor.
Podijeljeni svijet i strah od eskalacije
Trumpova prijetnja dodatno je podijelila međunarodnu zajednicu, ali i sam Washington. Dok su republikanci u Kongresu pozdravili njegovu "moralnu jasnoću", demokrati su poruku kritizirali kao nepromišljenu i opasnu. U svijetu, Izrael je pružio snažnu podršku, Europska unija pozvala je na suzdržanost i ponudila posredovanje, a Rusija i Kina osudile su američku prijetnju i obećale financijsku pomoć Teheranu.
Nafta je odmah poskupjela za tri posto zbog straha od zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za svjetsku opskrbu energentima. U samom Iranu, poruka je imala dvojak učinak. Dala je moralnu podršku prosvjednicima, ali je istovremeno ojačala strah od eskalacije u regionalni sukob.
Kruh, sloboda ili rat?
Iranske vlasti osudile su Trumpovu izjavu kao strano miješanje s ciljem poticanja nemira, no na ulicama se borba za opstanak nastavlja. Dok se svjetske sile nadmeću prijetnjama i osudama, obični Iranci ostaju suočeni s egzistencijalnim pritiskom. Kako je rekao jedan prosvjednik iz Isfahana: "Ne želimo rat, želimo kruh i slobodu. Ali ako Trump misli ozbiljno, možda će konačno preokrenuti vagu."
