Novija povijest stvarno ne pamti ovakvo zaoštravanje odnosa između Europe i SAD-a, kazao je u razgovoru za Express ugledni povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina. 

"Bilo jest, daleko od toga da nije bilo, određenih sukoba i konkurentskih odnosa, čak i strahova Sjedinjenih Američkih Država zbog jačanja Njemačke ili soliranja Francuske u vanjskim poslovima. Nije to bila idila, pa ni među saveznicima. Spomenimo ovdje primjer američkih sankcija Kubi pod vladavinom Fidela Castra, a koje Europa nije prihvatila ni provodila. Amerikance je to stvarno ljutilo. Ali sada, s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, po prvi put imate predsjednika koji povlači određene poteze i Europu ostavlja samu. Europa se više ne može osloniti na Sjedinjene Države, ne može više biti sigurna da će Amerika stati iza nje. To je jedna potpuno nova situacija", naglasio je Jakovina.

Povod našem razgovoru su doista neviđeni potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa i izazivanje gotovo sigurnog trgovinskog rata. Međutim, Trump se može i predomisliti pa povući svoje prijetnje, ali kako je to Jakovia naglasio, odnosi su gotovo nepovratno narušeni.

"Važno je naglasiti da su američko-europski odnosi previše isprepleteni da bi se mogli u potpunosti prekinuti. Ipak, čak i takve odnose je moguće narušiti. Sad je bačen crv sumnje jer sad se američki saveznici pitaju hoće li to prijateljstvo se nastaviti. Što ako dođe neki drugi predsjednik? U kojem smjeru će onda ti odnosi ići?", s pravom se pita Jakovina.

Infografika Ove tri slike pokazuju zašto je Trump krenuo u rat s EU

Iz naše, hrvatske, perspektive, SAD se čini kao otok usred ničega zato što nas od njih dijeli čitav jedan ocean. Često su takvo mišljenje imali i neki američki političari pa su promovirali i apsolutni izolacionizam. Takvo mišljenje imali su u nekad moćnoj Udruzi Amerika prva koja je na vrhuncu brojala oko 800.000 članova.

WSjedinjene Države imaju određenu povijest izolacionizma, ali treba napomenuti da je to bilo u vrijeme kada SAD nije bila najdominantija država na svijetu. Oni danas nisu jedina zemlja s velikim utjecajem na svjetska zbivanja, ali još uvijek su najvažniji faktor na svjetskoj sceni. Pazite, o nemiješanju u europske poslove govorio je čak i predsjednik George Washington u svom oproštajnom pismu nakon završetka mandata prije dva stoljeća. Međutim, izolacionizam kakav su pokazivali neki američki političari je nemoguć. Stanovništvo SAD-a ima porijeklo iz čitavog svijeta i održavaju neke veze sa svojim domovinama. Osim toga, SAD su presnažne i imaju prevelike interese širom svijeta da bi vodile izolacionističku politiku kakvu su nekad mogle voditi", kazao nam je Jakovina.

Američka povijest bilježi i slučajeve intervencionizma. Tvrtko Jakovina je spomenuo primjer američkog predsjednika Woodrowa Wilsona koji je intervenirao u Meksiku tijekom meksičke revolucije početkom 20. stoljeća. Legendarni lik Pancha Ville bio je jedan od najvećih američkih protivnika tog doba, a Amerikanci su čak slali vojne ekspedicije s namjerom njegovog hvatanja. 

"Čak i u 19. stoljeću, kada su vodili izolacionističku politiku, što je tada bilo puno lakše zbog puno sporijih komunikacija i ogromnih udaljenosti, nije ih ništa spriječilo da pošalju brodove u Tripoli, u Libiju", kazao nam je Jakovina.