Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro obećao je mobilizirati više od četiri milijuna pripadnika milicije kao odgovor na nove “prijetnje” Sjedinjenih Američkih Država, nakon što je Washington povisio nagradu za njegovo uhićenje i pokrenuo nove 'protudrogeraške' operacije na Karibima, piše Al Jazeera.

 - Ovog tjedna aktivirat ću poseban plan s više od 4,5 milijuna pripadnika milicije kako bi se osigurala pokrivenost čitavog nacionalnog teritorija, milicija koje su spremne, aktivirane i naoružane - rekao je Maduro u televizijskom obraćanju u ponedjeljak. Miliciju Venezuele osnovao je bivši predsjednik Hugo Chavez, a službeno se navodi da broji oko pet milijuna članova, iako analitičari smatraju da je stvarna brojka niža. Ukupno stanovništvo zemlje iznosi oko 30 milijuna. Maduro je osudio “ekstravagantne, bizarne i nečuvene prijetnje” iz Washingtona. Njegovi komentari uslijedili su nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa povećala nagradu za njegovo uhićenje na 50 milijuna dolara.

SAD ga optužuje za vođenje mreže za krijumčarenje kokaina poznate kao Kartel Sunca (Cartel de los Soles). Američka vlada, koja odbija priznati Madura kao legitimnog predsjednika nakon zadnje dvije izborne pobjede, nedavno je uvela nove sankcije njegovoj administraciji i navodnom kartelu. SAD dosad nije pružio nikakve dokaze koji povezuju Madura s narko-kartelima.

Trump poslao mornaricu

Američka vojska rasporedila je tri razarača s navođenim projektilima na južnim Karibima kao dio šire operacije protiv latinoameričkih narkokartela. Prema navodima dužnosnika upoznatih s planom, a koje prenosi agencija Reuters, brodovi USS Gravely, USS Jason Dunham i USS Sampson trebali bi stići u vode uz obalu Venezuele u roku od nekoliko dana. Oko 4000 mornara i marinaca pridružit će se toj misiji. U siječnju 2019. godine, američki predsjednik Donald Trump i drugi dužnosnici predložili su mogućnost vojne intervencije u Venezueli. Međutim, američki saveznici i članovi Kongresa usprotivili su se toj ideji. Umjesto toga, Trumpova administracija primijenila je druge metode kako bi izvršila pritisak na Madura.

Predsjednik Trump bio je otvoreno neprijateljski nastrojen prema Madurovoj vladi. Godine 2020. SAD je podigao optužnicu protiv Madura i nekoliko visokih vladinih dužnosnika zbog optužbi za narko-terorizam, te ponudio nagradu od 15 milijuna američkih dolara za njegovo uhićenje. U svibnju 2020. dvojica Amerikanaca, bivših pripadnika američkih specijalnih snaga, među zarobljenim su plaćenicima tijekom neuspjele invazije u Macutu, Venezuela poznata i kao operacija Gideon.

Hoće-neće Tajni sastanak: Kako su dogovarali rušenje Madura

Radi se o neuspješnoj akciji koju su pokušali provesti Koalicija za međunarodne rezerve Venezuele (Active Coalition of the Venezuelan International Reserve), venezuelanski disidenti i privatna sigurnosna tvrtka Silvercorp USA, u vlasništvu Jordana Goudreaua, s ciljem infiltracije u Venezuelu morskim putem i uklanjanja Nicolása Madura s vlasti. Plan, koji je izveden od 3. do 4. svibnja 2020., uključivao je ulazak bivših pripadnika venezuelanske vojske u egzilu, koji su boravili u Kolumbiji, u zemlju čamcima preko obalnog grada Macuta. Cilj je bio preuzeti kontrolu nad zračnom lukom, zarobiti Madura i druge visoke dužnosnike njegove administracije te ih protjerati iz zemlje.

KOKAIN, AVIONI, ŠVERC... Venezuela: Najveće rezerve nafte na svijetu, vozač busa šef države. Trump ruši Madura

Američka naftna servisna tvrtka Halliburton bila je prisiljena obustaviti poslovanje u Venezueli u prosincu 2020. godine. Šest američkih predstavnika naftne kompanije, poznatih kao "Citgo Six", koji su u zatvoru od 2017., osuđeni su za korupciju u studenome 2021. Na svoj posljednji puni dan predsjedništva, 19. siječnja 2021., Donald Trump donio je odluku o zaštiti 145.000 venezuelanskih državljana koji žive u SAD-u od deportacije na razdoblje od 18 mjeseci.

Maduro i SAD

Nicolás Maduro Moros (rođen 23. studenog 1962.) je venezuelski političar i bivši sindikalni vođa koji obnaša dužnost 53. predsjednika Venezuele od 2013. godine. Član je Ujedinjene socijalističke partije Venezuele (PSUV), a prethodno je bio 24. potpredsjednik pod predsjednikom Hugom Chávezom od 2012. do 2013. te ministar vanjskih poslova od 2006. do 2012. Svoj radni vijek započeo je kao vozač autobusa, a kasnije je postao sindikalni vođa prije nego što je 2000. izabran u Nacionalnu skupštinu. Imenovan je na nekoliko funkcija pod predsjednikom Hugom Chávezom, uključujući predsjednika Nacionalne skupštine od 2005. do 2006., ministra vanjskih poslova od 2006. do 2012. te potpredsjednika od 2012. do 2013.

Nakon što je 5. ožujka 2013. objavljena Chávezova smrt, Maduro je preuzeo predsjedničku dužnost. Posebni predsjednički izbori održani su 14. travnja 2013., na kojima je Maduro proglašen pobjednikom s 50,62 posto glasova kao kandidat Ujedinjene socijalističke partije Venezuele. Od 2015. vlada Venezuelom dekretima zahvaljujući ovlastima koje mu je dodijelila vladajuća stranka u zakonodavnom tijelu. Tijekom njegove vladavine, zemlju su pogodile teške nestašice, a sedam milijuna ljudi se iselilo.

Nek' ekonomija vrišti Sankcijama Venezueli SAD je pobio već 40.000 ljudi

Maduro se dugo sukobljava s Washingtonom, a pojedinci ga vide kao novog Castra koji provodi lijeve politike i suprotstavlja se američkom imperijalizmu i korporacijama koji caruju Južnom Amerikom još od doba Monroeove doktrine. SAD optužuje Madura za: namještanje izbora, suzbijanje političke oporbe, kršenje ljudskih prava Posebno se ističe sporni predsjednički izbori 2018., koje SAD i mnoge zapadne zemlje nisu priznale. Venezuela ima najveće naftne rezerve na svijetu, a Maduro je nacionalizirao naftnu industriju, tako da su američki poslovnjaci ostali uskraćeni za crno zlato. 

Posebno se našao na udaru Donalda Trumpa koji je još u prvom mandatu pokušao napasti Venezuelu, a Madura je prozvao narkoteroristom i ponudio nagradu od 50 milijuna dolara za informacije koje bi dovele do njegovog uhićenja.