Američka vlada povećala je nagradu za uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura na 50 milijuna dolara (otprilike 43 milijuna eura). SAD ga optužuje za kršenje američkih zakona o drogama, navodi se u priopćenju za javnost američkog State Departmenta.
„Pod vodstvom predsjednika Trumpa, Maduro neće moći izbjeći pravdu i bit će odgovoran za svoje gnusne zločine“, rekla je glavna državna odvjetnica Pam Bondi u videu u kojem je najavila povećanje nagrade. Bondi je izjavio da je Ministarstvo pravosuđa zaplijenilo imovinu povezanu s Madurom u vrijednosti većoj od 700 milijuna dolara, uključujući dva privatna mlažnjaka. Velike količine zaplijenjenog kokaina također su izravno povezane s političarem.
Venezuelski ministar vanjskih poslova Yván Gil oštro je odbacio američku nagradu, nazvavši je "smiješnom" i "jadnom" inscenacijom.Venezuela pati od lošeg upravljanja, korupcije i sankcija. Prema UN-u, dobrih sedam milijuna ljudi - oko četvrtine stanovništva - napustilo je nekada prosperitetnu zemlju proizvođača nafte posljednjih godina. Maduro je, zajedno s nekoliko bliskih saveznika, optužen na sudu na Manhattanu 2020. godine tijekom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući i optužbe za trgovinu drogom, piše Tagesschau.
U to vrijeme, SAD su ponudile nagradu od 15 milijuna dolara za njegovo hvatanje. Kasnije je administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena povećala tu nagradu na 25 milijuna dolara - isti iznos koji su SAD ponudile za Osamu bin Ladena nakon napada 11. rujna 2001. Maduro je pobijedio na kontroverznim predsjedničkim izborima u srpnju 2024., unatoč tome što su oporba i neovisne organizacije ukazivale na vjerodostojne dokaze o suprotnom. Sjedinjene Države , Europska unija i nekoliko latinoameričkih vlada priznale su njegovog protivnika, Edmunda Gonzáleza, koji sada živi u egzilu u Španjolskoj, kao legitimno izabranog predsjednika Venezuele.
Obožavao je Lenona i Led Zeppelin
Nicolas Maduro, koji je 2013. postao 53. predsjednik Venezuele, rođen je 1962. godine u Caracasu, u radničkoj obitelji. Njegov otac Nicolas Maduro Garcia bio je istaknuti sindikalni vođa. Poginuo je u prometnoj nesreći 1989. godine. Maduro je odgojen kao rimokatolik. New York Times je 2012. objavio informaciju da je Maduro postao sljedbenik indijskog hinduističkog gurua Sathya Sai Babe, kojega je navodno posjetio u Indiji 2005. godine. U intervjuu koji je dao 2013., Maduro je izjavio kako su njegovi bake i djedovi bili Židovi sefardskog maurskog podrijetla, koji su prešli na katoličanstvo kad su se doselili u Venezuelu. Za sebe je jednom izjavio kako ga je formirala glazba i kontrakultura 1960-ih i 70-ih, spomenuvši Johna Lenona, Roberta Planta i Led Zeppelin. Svoj radni vijek započeo je kao vozač autobusa. Ujedno je postao i sindikalni vođa. Izabran je u Nacionalnu skupštinu 2000.
Maduro je zadržao vlast uz pomoć Vrhovnog suda, Nacionalnog izbornog vijeća i vojske. Vrhovni sud oduzeo je vlast izabranoj Nacionalnoj skupštini, što je rezultiralo ustavnom krizom i novim valom prosvjeda 2017. godine. Kao odgovor na prosvjede Maduro je oformio Ustav. Ustavotvorna skupština Venezuele izabrana je 2017. pod uvjetima za koje su mnogi zaključili da su neregularni. Predsjednički izbori održani su 20. svibnja 2018., a Maduro je položio prisegu početkom siječnja 2019., uz široku osudu oporbe koja je predsjednika Nacionalne skupštine Juana Guaidoa proglasila privremenim predsjednikom, čime je započela predsjednička kriza koja je trajala gotovo četiri godine i koja je podijelila međunarodnu javnost.
Maduro je tijekom svog prvog predsjedničkog mandata sklopio strateško savezništvo s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, Maduro je razgovarao s Putinom o povećanju suradnje s Rusijom. Zbog povećanih cijena nafte koje su bile posljedica sukoba u Ukrajini, započeli su razgovori između Madura i američkih dužnosnika. Razgovaralo se o mogućnosti ukidanja američkih sankcija Venezueli i poboljšanja odnosa između dviju zemalja. Nekoliko dana kasnije, 27. studenoga 2022., Sjedinjene Američke Države ublažile su sankcije Venezueli i dopustile naftnoj kompaniji Chevron Corporation da privremeno surađuje s venezuelanskom vladom. Maduro je od 2015., kad je posjetio Iran, s kojim je također uspostavio strateško savezništvo, posjetio Rusiju i Saudijsku Arabiju, a 2023. i Kinu, gdje je tražio kinesku potporu Venezueli da se pridruži ekonomskom bloku BRICS, izjavivši kako želi da se kineska ulaganja u Latinsku Ameriku i Karibe povećaju. Brazilski predsjednik Lula da Silva podržao je Madurov zahtjev. Tijekom posjeta Maduro je također potpisao sporazum koji je uključivao obuku venezuelanskih astronauta, izražavajući želju da pošalje Venezuelce na Mjesec. U najnovijem izraelsko-palestinskom sukobu Maduro čvrsto podržava "palestinsku stvar". Na jednom međunarodnom forumu na kojemu je sudjelovao izjavio je kako je "Isus Krist bio mladi Palestinac kojega je nepravedno razapelo Španjolsko Carstvo". Osudio je napad Izraela na Gazu, optuživši Izrael da provodi genocid nad Palestincima.
Caracas je najopasniji grad na svijetu
Venezuela pod Madurovim vodstvom, koje će se, kako stoje stvari u ovom trenutku, nastaviti sve do Madurove smrti, predstavlja nevjerojatan paradoks, napisao je lani Josip Mlakić za Express. Riječ je o zemlji koja ima najveće potvrđene rezerve sirove nafte na svijetu, a koja je ujedno, zahvaljujući "silovitima" koji desetljećima upravljaju njome, i jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta, Venezuele koja je sedamdesetih godina bila sinonim za najljepše žene svijeta, odakle su često dolazile planetarne misice, a danas je prvenstveno poznata kao zemlja s najvišom stopom kriminaliteta na svijetu.
Po statistikama iz vremena rata u Afganistanu, prije povlačenja američkih snaga iz te zemlje, dva najopasnija grada za življenje na planetu bili su Kabul i Caracas, glavni grad Venezuele. Venezuela ima jednu od najvećih stopa nasilja na planetu. Pojedini dijelovi Caracasa pod kontrolom su dobro organiziranih i naoružanih bandi. U sukobima vladinih snaga i bandi, prema nekim procjenama, dosad je smrtno nastradalo oko 9000 osoba. Prema pisanju Washington Posta, bande u kvartovima koje kontroliraju vrše socijalnu kontrolu nenasilnim sredstvima, kao što su podjela hrane i davanje igračaka djeci tijekom državnih praznika, zbog čega lokalno stanovništvo gotovo u pravilu staje na stranu kriminalnih organizacija.
