Tisuće ljudi u španjolskom gradu Malagi izašlo je u subotu na prosvjed protiv masovnog turizma kako bi izrazili ljutnju zbog visokih stanarina i nestašica stambenog prostora. Prosvjed se odvio središtem tog grada, a mnogi su nosili natpise „Malaga nije na prodaju” i „Ovo nije turizam, ovo je invazija”. Oko 25.000 ljudi sudjelovalo je u prosvjedu, rekli su organizatori, iako je list El País izvijestio da ih je nazočilo 15.000.

Taj je grad posljednji u nizu brojnih španjolskih gradova koji su zabilježili takve prosvjede protiv masovnog turizma nakon što su slični održani u drugim popularnim turističkim odredištima, uključujući Mallorcu, Barcelonu i Kanarsko otočje. Prosvjed u Malagi bio je jedan od najvećih koje je grad imao u posljednje vrijeme, navodi nekoliko španjolskih medija. Prosvjed je organizirala udruga stanara Sindicato de Inquilinos e Inquilinas koja je priopćila da su sve veći broj turista i brojni apartmani razlog za nestašicu stambenog prostora i druge probleme u gradu.

„Grad pati, a ogorčenost je velika. A ponajviše je na stol potrebno staviti stambeni problem”, rekao je glasnogovornik organizatora Curro Machuca, prenio je El País.

Malaga ima više od 12.000 legalno registriranih kuća za odmor, više od bilo kojeg drugog španjolskog grada, osim Madrida i Barcelone. Osim toga, mnoge privatne kuće za odmor u Malagi i drugdje posluju ilegalno.

"Situacija je neodrživa. Nemoguće je kupiti kuću", rekla je prosvjednica María Franco.

Inženjerka Sonia Raya rekla je medijima da je nedavno vidjela garažu bez prozora u Malagi koja se nudila kao stan za mjesečni najam od 600 eura.

Malaga je, inače, grad s najviše sunčanih dana u Europi.

Dubrovački primjer i novi zakon

Grad Dubrovnik prvi je u Hrvatskoj odlučio ograničiti daljnje širenje apartmana, ali će prvi ići i na smanjivanje broja kreveta u privatnom smještaju. Cilj je smanjiti broj kreveta koji se trenutačno iznajmljuju za 30 posto, plan je kojeg je krajem prošle godine za 24sata potvrdio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ).

- Zone stanovanja nikad nisu trebale postati zone za iznajmljivanje. U svakoj novoj zgradi koja se gradi kroz neko vrijeme stanovi budu pretvoreni u apartmane jer kapital pobjeđuje rad. Rentijeri mogu priuštiti kupnju druge, treće nekretnine, a mladi ljudi koji žele živjeti od svog rada u gradu ne mogu doći do krova nad glavom niti dugoročnim najmom niti kupnjom. Meni su ti mladi ljudi prioritet. Prve procjene kažu da treba smanjiti broj kreveta u privatnom smještaju za 30 posto, a u stambenim zonama ćemo zabraniti turističko iznajmljivanje. Dosegnuli smo maksimum i trebamo smanjenja broja kreveta u apartmanima - rekao je tada Franković.

Dubrovnik ima oko 48.000 kreveta na 42.000 stanovnika, a kad se maknu hoteli, u privatnom smještaju njih su 16.532. To znači da će biti ukinuto gotovo 5000 kreveta koji se trenutačno iznajmljuju u apartmanima. Na razini Hrvatske, stvar bi trebao riješiti Zakon o turizmu koji je stupio na snagu početkom ove godine.