Sabor je u četvrtak raspravljao o izvješću o provedenoj reviziji učinkovitosti, financiranja, programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina Savjeta za nacionalne manjine. 

Zastupnici su raspravu iskoristili kako bi propitivali zašto se uopće neke udruge financiraju. Moglo se čuti da manjinska prava u Hrvatskoj diskriminiraju Hrvate, a bilo je i prozivanja za jugoslavenštinu.

Revizija je utvrdila da financiranje programa u 2013. godini nije bilo u potpunosti učinkovito. 

Savjetu revizori zamjeraju i to što je udio sredstava koja su dodijeljena za programe deset nacionalnih manjina, znatno veći od njihova udjela u ukupnoj manjinskoj populaciji u Hrvatskoj, dok su druge manjine dobile manje nego što bi "zaslužile" po brojnosti. 

Utvrđeno je da su pojedine udruge i ustanove nacionalnih manjina isplaćivale autorske honorare za poslove koji po svojoj prirodi nisu autorska djela, naveo je glavni državni revizor Ivan Klešić.

"U dokumentaciji koja je prilog izvješćima o ostvarivanju i utrošku sredstava za kulturni amaterizam i kulturne manifestacije u pojedinim slučajevima nisu dostavljeni dokazi o održanim programima, nisu dostavljene knjige blagajne i putnih troškova. Na računima za reprezentaciju nije navedena svrha plaćanja i na koji program se odnosi te nisu navedeni korisnici usluga. U pojedinim slučajevima nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina su sredstva odobrena za programe kulturnih djelatnosti i manifestacije u cijelosti utrošile za reprezentaciju plaćanja odvjetničkih usluga ili kupnju darova a u okviru računa za prijevoz nisu navedeni korisnici usluga prijevoza, putni nalozi su obračunavani i isplaćivani za odlaske na skupštine, sastanke i predstavljanje udruge", pobrojao je.

Jaroslav Pecnik (Laburisti) kazao je da prigovori revizije stoje te da se tu svašta radi, ali najčešće iz neznanja. Naveo je da je glavni urednik slovačkog mjesečnika Prameň pisao o kojekakvim ljudima značajnim iz slovačke povijesti pa između ostalog i o Jozefu Tisou koji je napominje zapravo slovački Pavelić.

"Zašto je došlo do toga da u jednom manjinskom časopisu se pokrene takva jedna inicijativa? Što je motiv toga čovjeka? Pa ja mislim da je glavni motiv taj što se shvatilo da je stvorena jedna atmosfera poželjnosti da se o tome na taj način govori i piše. Mi sad govorimo da smo svjedoci eskalacije netolerancije, mržnje, ksenofobije, pa je čak i premijer bio ponukan da napiše pismo gdje se zalaže za dijalog i toleranciju. Mislim da je premijer pogriješio adresu, mogao je šapnuti svom prvom potpredsjedniku i mislim da bi se stvar riješila u najboljem smislu te riječi, a ne da piše pisma", poručio je Pecnik.

Predsjednik Sabora Željko Reiner apelirao je na zastupnike da ne slijede primjer kolege kako više ne bi slušali o ustašama i partizanima.

Replicirajući Laburistu Željko Glasnović (HDZ) poručio je da manjinska prava u Hrvatskoj diskriminiraju Hrvate.

"To se može lako dokazati, o toj reviziji, dodjeli novca recimo i privilegiranom statusu manjina. Ni jedna takva manjina u EU nema ista prava kao ove manjine u Hrvatskoj", rekao je Glasnović.

Progovorio je u i novcu te ustvrdio da je srpska pravoslavna crkva dobila od 2002. godine nevažećim ugovorom od hrvatske Vlade pola milijarde kuna.

"U isto vrijeme imate u Hrvatskoj 17.000 vjernika hrvatske pravoslavne crkve koji uopće nemaju status, a ti pravoslavni vjernici hrvatske vjere, Hrvati imaju više vjernika nego sve ukupno zajednice osim islamske", rekao je.

Glasnović je imao poruku i za manjinca Furia Radina:

"Vi ste ovdje duže od kraljice Viktorije i ništa niste napravili za Hrvate, prijatelju moj", rekao je.

Ivan Šuker (HDZ) od Pecnika kao pripadnika nacionalne manjine očekivao je će se osvrnuti na " četničko orgijanje prije tjedan dana u Beogradu na utakmici Crvena zvezda-Cedevita".

Pecniku mu je uzvratio da nije predsjednik Košarkaškog saveza Hrvatske, da ga košarka ne interesira i da nije dužan reagirati.

Na tu izjavu oštro mu je uzvratio Šuker:

"Crvena zvezda nije članica Košarkaškog saveza Hrvatske, Crvena zvezda je članica Košarkaškog saveza Srbije i to se dogodilo u Beogradu, a ne u Zagrebu. I takvu stvar u Zagrebu ni na jednoj košarkaškoj utakmici ni u Zagrebu ni u Zadru nećete doživjeti, a vi bi to trebali u svojoj jugoslavenštini znati", poručio je.

Josip Đakić ( HDZ) naveo je podatak da su nacionalne manjine u 2013. godini utrošile 37,5 milijuna kuna, a u izvješću se kaže jasno govori da novac nije adekvatno opravdan.

"Postoje listovi koji su se aktivno bavili protu hrvatskim djelovanjem ja bih to tako nazvao, nazivajući hrvatske invalide Domovinskog rata "bordelom patnika", dr. Franju Tuđmana i Gojka Šuška "vragovima", Lijepu našu "lijepu našu haubicu" i takove scene koje su sa državnim novcima, koje nisu pravdane, a potrošene su na honorare, putne troškove, reprezentacije Državni ured za reviziju je jasno napisao da te udruge moraju ih vratiti", poručio je.

Mile Horvat (SDSS) predložio je da se komparira koliko potroše agencije za stvari izvan poslovanja.

"Doći ćete do činjenice da jedna agencija za službena putovanja, educiranje radnika potroši 30 milijuna kuna godišnje. Vi licitirate sa udrugama za 22 manjine sa 30 milijuna kuna koliko potroše jedna ili dvije agencije zajedno, a o tome nikad niste riječ jednu progovorili. Vrlo nekorektno", poručio je.

Furio Radin kazao je da u Saboru vlada mit da manjine dobiju previše novaca što odražava samo stav koji neki imaju prema nacionalnim manjinama.

"Svaki pripadnik manjina u Hrvatskoj prema financiranjima koje daje Hrvatska država ima 10 kuna godišnje. Znači to što se tiče previše financiranja. Sve udruge zajedno uključujući i udruge koje kontroliraju razne stranke, pa uključujući i HDZ koji nas ovdje izgleda kritizira imaju, čitavo financiranje je takvo da na manjine spada 5%, na udruge manjine spada pet posto", uzvratio je Radin na kritike.

"Ne smije se novac trošiti neracionalno ni po agencijama, ni po udrugama nacionalnih manjina. Neprihvatljivo je da se iz državnog proračuna financira remitenda. To je neprihvatljivo, ali je prihvatljivo da se financira mediji ili novinska izdanja nevladinih udruga ali remitenda ne", poručio je Goran Marić (HDZ).

Irena Petrijevčanin Vuksanovi ć (Hrid) poručila je da se manjine treba prestati koristiti u dnevno političke svrhe.

Zastupnik mađarske nacionalne manjine Šandor Juhas poručio je:

"Fama je da nacionalne manjine žive ko bubreg u loju, da imamo novaca, jedemo, pijemo, plešemo i živimo na grbači ovog naroda", rekao je. 

Napomenuo je da nije dobro da nacionalne manjine budu robovi prepucavanja koja su trenutno u hrvatskom društvu.