Geopolitika se vratila na Balkan, izjavio je u Europskom parlamentu David McAllister, njemački predstavnik iz CDU-a, koji je zatražio da se EU snažnije suprotstavi, kako je rekao, pokušajima Rusije da destabilizira regiju. "Svjedočimo sve većem ruskom utjecaju, svjedočimo sve većem turskom utjecaju, tu je kao igrač i SAD, tu je kao igrač i EU, u ulogu su različiti interesi", prenio je Guardian njegove riječi.

Velika čistka Sad Erdogan provodi svoj puč, prijeti svima, čak i SAD-u

McAllister nije bilo tko; donedavno je četiri godine bio premijer njemačke pokrajine Donje Saske, a sada, osim što je europarlamentarac, još je i drugi čovjek Europske pučke stranke, te predsjedavajući Odbora Europskog parlamenta za vanjska pitanja. Da u Bruxellesu zvone zvona na uzbunu svjedoči i izjava povjerenice EU-a za vanjske poslove Federice Mogherini nedavno na miniturneji od Beograda do Skopja:

"Balkan lako može postati jedno od šahovskih polja na kojem bi partiju igrale velike sile." McAllister je izdvojio utjecaj Rusije kao negativan, optuživši Kremlj za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u listopadu, te za podršku ekstremnim nacionalistima u regiji. Rusiju je optužio i za širenje protuzapadne i protu-EU propagande, posebno u medijima sa srpskog govornog područja, koji promoviraju "teorije urote i srpski ultranacionalizam".

Bruxelles je očito zaključio da je došlo vrijeme da se pozabavi Balkanom prije nego što se opet nešto dogodi. U programu skorog sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a u Bruxellesu stoji nešto što se jako dugo nije moglo ni vidjeti ni čuti; obećanje da vrata balkanskim državama za članstvo u EU ostaju otvorena, te da su jako važni dobri odnosi između susjednih država na Balkanu. Srbija i Crna Gora su i službeno kandidatkinje za članstvo.

Otpor EU državnici sad i otvoreno opisuju Trumpa kao prijetnju

Albanija, BiH, Kosovo i Makedonija puno su dalje u procesu, svaka u svojim problemima. A EU zabrinjava niz stvari. To što državljani zemalja s Balkana odlaze na Bliski istok boriti se u redovima kojekakvih islamističkih militantnih skupina po Iraku i Siriji, posebno s Kosova, Albanije i BiH. Tu je i onaj srbijanski vlak koji vlasti Kosova nisu pustile preko granice zbog natpisa "Kosovo je Srbija".

Makedonija je usred krize u kojoj predsjednik ne daje mandat za premijera jasnoj parlamentarnoj većini izborenoj na izborima. Crna Gora je svoj vatreni trenutak preživjela u listopadu, za što je Zapad optužio Rusiju, a Moskva oštro odbila svaku povezanost s time. A tek Milorad Dodik i njegove prijetnje da će Republiku Srpsku povući iz Daytonskog sporazuma...

McAllister je rekao da EU nije zaboravila Balkan, ali jest priznao da je EU dopustila da ispadne kao da je tome doista tako. Posljednje ankete pokazuju da u Srbiji većina smatra da zemlji najviše pomoći šalje Rusija. Što zapravo nije točno, jer je od 2000. EU Srbiji poslala tri milijarde eura, puno više nego što je Srbiji stiglo iz Moskve. Slično je, kaže McAllister i drugdje po Balkanu i još je rekao da "žali što se Srbija nije pridružila sankcijama EU-a protiv Rusije".