Dramatična eskalacija napetosti između Washingtona i Caracasa obilježila je tjedan nakon što su se američki komandosi, spuštajući se iz helikoptera, iskrcali na golemi naftni tanker "Skipper" u međunarodnim vodama nedaleko od obale Venezuele. Uslijedio je novi val sankcija usmjerenih na obitelj predsjednika Nicolása Madura i brodarske tvrtke.

Dok Maduro optužuje SAD za "pomorsko piratstvo" s ciljem krađe venezuelanskih resursa, administracija Donalda Trumpa tvrdi da je cilj zaustaviti financiranje "narko-terorističkog režima".

Američki specijalci upali na tanker, slijede nove sankcije

Operacija zauzimanja 333 metra dugog tankera "Skipper" izvedena je munjevito. Pripadnici specijalnih postrojbi i američke Obalne straže spustili su se na palubu s dva helikoptera, uz podršku snaga s nosača aviona USS Gerald R. Ford, koji već tjednima patrolira regijom. Vlasti SAD-a potvrdile su da je tanker, koji je prevozio oko dva milijuna barela sirove nafte vrijedne gotovo 78 milijuna eura, zaplijenjen zbog kršenja sankcija.

Gotovo istovremeno, američko ministarstvo financija objavilo je nove sankcije. Na meti su se našla tri nećaka Madurove supruge Cilije Flores, od kojih su dvojica već ranije osuđena u SAD-u za trgovinu drogom, te šest tankera i brodarskih tvrtki za koje se sumnja da sudjeluju u prijevozu venezuelanske nafte. Washington tvrdi da ta plovila koriste "obmanjujuće i nesigurne prakse" kako bi sakrila svoje aktivnosti i osigurala prihode Madurovoj vladi.

Maduro viče o 'piratstvu', Washington spominje drogu

Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro oštro je osudio američku akciju.

​- U ovom trenutku, dok vam govorim, posada tog broda je oteta, nestali su, nitko ne zna gdje su. Oteli su posadu, ukrali brod i uveli novu eru – eru kriminalnog pomorskog piratstva na Karibima - poručio je Maduro tijekom televizijskog obraćanja.

Njegova vlada tvrdi da je jedini cilj SAD-a preuzimanje kontrole nad ogromnim venezuelanskim rezervama nafte, najvećima na svijetu. S druge strane, Bijela kuća ima potpuno drugačije objašnjenje.

​- Nećemo stajati po strani i gledati kako sankcionirana plovila plove morima s naftom s crnog tržišta, čiji će prihodi poticati narkoterorizam odmetnutih i nelegitimnih režima diljem svijeta - izjavila je glasnogovornica Karoline Leavitt, dodajući da SAD namjerava zaplijeniti i naftu s broda "Skipper" nakon pravnog postupka. Trumpova administracija kao razloge za pritisak navodi korupciju, kršenje ljudskih prava i optužbe da Madurov režim "preplavljuje Ameriku drogom".

Što kažu analitičari: Je li nafta pravi motiv?

Iako Venezuela leži na najvećim dokazanim rezervama nafte, njezina proizvodnja je kolabirala zbog godina lošeg upravljanja i sankcija. Danas proizvodi manje od 1% svjetske nafte, što je tek trećina proizvodnje od prije deset godina. Analitičari ističu da bi za obnovu njezine naftne infrastrukture bile potrebne deseci milijardi dolara i godine rada. U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države su najveći svjetski proizvođač nafte, što argument o "otimanju" venezuelanske nafte čini manje vjerojatnim.

Ključnu ulogu u izbjegavanju sankcija igra takozvana "flota iz sjene" - stotine starih, često neosiguranih tankera koji plove pod lažnim zastavama ili s isključenim transponderima kako bi sakrili svoje kretanje. "Skipper", koji je lažno plovio pod zastavom Gvajane, već je ranije bio na crnoj listi SAD-a zbog veza s Iranom i Hezbolahom.

Stručnjaci se slažu da ova zapljena dramatično mijenja pravila igre.

​- Trošak poslovanja s Venezuelom upravo je drastično porastao. Ovi operateri su navikli na rizik, ali čak se ni oni ne žele odreći cijelog broda. Fizička zapljena je potpuno druga kategorija rizika od krivotvorenja dokumenata i bankovnih kazni - kaže Claire Jungman iz analitičke tvrtke Vortexa.

Udar na Kinu

Kina, najveći vjerovnik i ključni kupac venecuelanske nafte, pomno prati svaki Trumpov korak, svjesna da je udar na Caracas zapravo izravan udar na njezine strateške interese u "američkom dvorištu".

Kina je u posljednjih 25 godina postala nezamjenjiv partner za Latinsku Ameriku. Danas je vodeći trgovinski partner Južne Amerike, a u cijeloj regiji je na drugom mjestu. Odnosi su se gradili na jednostavnoj razmjeni: sirovine poput soje, bakra i nafte putuju u Kinu, a gotovi proizvodi dolaze u Latinsku Ameriku.

Venezuela je, pak, postala krunski dragulj kineske strategije. S oko 60 milijardi dolara duga, najveći je regionalni dužnik Pekingu. Još važnije, nakon što je Washington 2019. uveo sankcije venecuelanskoj državnoj naftnoj kompaniji PDVSA, Kina je postala glavno tržište za njezinu naftu. Dok su američke kompanije odlazile, kineske su pojačale uvoz, često kupujući naftu po sniženim cijenama i tako održavajući Madurov režim na životu. Procjenjuje se da je Kina u 2024. kupovala oko 268.000 barela dnevno, a stvarne brojke su vjerojatno i veće zbog zaobilaženja sankcija.

Analitičari vjeruju da Trumpova administracija Venezuelu vidi kao najslabiju kariku. Prema staroj kineskoj poslovici, ponekad treba "ubiti kokoš da bi se upozorilo majmune". Pritisak na oslabljenu i ekonomski uništenu Venezuelu služi kao brutalno upozorenje Brazilu, Argentini i drugim državama da moraju birati stranu i smanjiti svoje veze s Pekingom.

‘Ti si idući’

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro uputio je oštar odgovor američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, optužujući ga da se oslanja na “potpune dezinformacije” o kolumbijskoj borbi protiv trgovine drogom. Zaiskrilo je nakon što je Trump upozorio da bi Petro mogao biti “sljedeći” u američkom ratu protiv narko kartela, usred eskalacije napetosti sa susjednom Venezuelom.

​- Kolumbija proizvodi puno droge. Imaju tvornice kokaina. Rade kokain, kao što znate, i prodaju ga izravno u Sjedinjene Države. Zato mu je bolje da se opameti, ili je on sljedeći. On je sljedeći - poručio je Donald Trump novinarima.

Petro uzvraća udarac: 'Trump je dezinformiran, ovo je nepoštovanje'

Petro nije dugo čekao s odgovorom. U dugačkoj objavi na društvenoj mreži X, kolumbijski predsjednik nazvao je Trumpa “vrlo dezinformiranim čovjekom kada je riječ o Kolumbiji” i dodao da njegovi komentari pokazuju “nepoštovanje prema demokratski izabranom predsjedniku” i zemlji koju vodi.

“Šteta, jer odbacuje zemlju koja najviše zna o trgovini kokainom. Čini se da ga njegovi sugovornici potpuno obmanjuju”, napisao je Petro.

Kako bi potkrijepio svoje tvrdnje, iznio je impresivne brojke. Naveo je da je njegova vlada provela više od 1446 kopnenih borbenih operacija protiv kriminalnih organizacija i 13 bombardiranja usmjerenih na vođe mafije, mnoge u koordinaciji s američkim obavještajnim službama. Ključni argument bio je podatak o rekordnoj zapljeni droge.

“Moja vlada zaplijenila je 2700 tona kokaina, što je najveća zapljena u svjetskoj povijesti. To je 32 milijarde doza koje nisu stigle do SAD-a ili drugih zemalja potrošača”, istaknuo je Petro.

'Ne prijetite našem suverenitetu jer ćete probuditi jaguara'

Verbalni sukob dosegnuo je točku usijanja nakon što je Trump zaprijetio da bi SAD mogao napasti Kolumbiju kako bi suzbio trgovinu drogom, spominjući “tvornice za proizvodnju kokaina”.

​- Svatko tko to radi i prodaje u našu zemlju podložan je napadu - rekao je Trump, dodavši: ​- Ako budemo morali, napast ćemo na kopnu. Izbacit ćemo te kurvine sinove.

Petro je na to odgovorio još oštrijom porukom. “Napad na naš suverenitet je objava rata; nemojte narušiti dva stoljeća diplomatskih odnosa”, napisao je, pozivajući Trumpa da dođe u Kolumbiju i osobno svjedoči svakodnevnom uništavanju laboratorija za kokain. “Ne prijetite našem suverenitetu, jer ćete probuditi jaguara”, upozorio je.