Doista optimistične prognoze gospodarskog rasta za posljednje kvartale ove godine, ali i za čitavu iduću godinu, na sjednici Vlade predstavili su premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić. Međutim, kako je u saborsku proceduru upućen i rebalans proračuna, ministar Marić najavio je povećanje rashodovne strane proračuna od 4,7 milijardi kuna za iduću godinu.

A upravo je rebalans proračuna otkrio neke zanimljive manjke. 757 milijuna kuna manjka u proračunu rezultat je nesuglasica prošle Vlade u mandatu Tihomira Oreškovića, piše Dnevnik.hr

Godinu dana nerada

Naime, SDP-ov ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović optužuje vladu Mosta i HDZ-a da čitavu godinu nisu radili ništa, a posebno optužuje ministra Slavena Dobrovića i Fond za zaštitu okoliša.

"Uprava fonda koja je djelovala 2014. -2015. godine ugovarala je prije svega energetsku obnovu stambenih zgrada i energetsku obnovu obiteljskih kuća iznad financijskog plana što je dovelo do minusa", kaže Ljubomir Majdandžić, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ministarstvo zaštite okoliša pod upravom bivšeg i aktualnog ministra Dobrovića nije donijelo ni plan gospodarenja otpada i gotovo 600 milijuna kuna nije se slilo u proračun, a ni 150 milijuna kuna iz EU fondova nije završilo u proračunu.

Sadašnji vršitelj dužnosti direktor fonda priznaje da bi provedba plana gospodarenja otpadom ipak donijela više novca.
"Točno, to bi punilo proračun fonda i mi bi mogli svoje obveze izmirivati", kaže Majdandžić. Ali, kaže , ni to ne bi bilo dostatno za pokriće svega što je Zmajlović ugovorio.

Komisija prepoznala napore

S druge strane, na današnjoj sjednici su i premijer i ministri predstavili optimističniju sliku gospodarstva. Premijer Plenković rekao je da je Europska komisija prepoznala napore ove vlade i promijenili su projekcije gospodarskog rasta nabolje.

Ministar Marić također je najavio da će do kraja godine Hrvatska ispuniti ključni uvjet za izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Naime, očekuje se da će udio javnog duga pasti na manje od 85% BDP što bi znatno olakšalo nova zaduživanja kako države tako i poduzetnika.

Međutim, bitno je napomenuti da je i sam Marić priznao da lokalna samouprava još uvijek nema povjerenja u novu Vladu, a dobrim dijelom je to zasluga najavljene porezne reforme i smanjenih prihoda lokalne samouprave. Upravo zbog toga je u proračunu za iduću godinu predviđeno oko milijardu kuna svojevrsne pomoći lokalnoj samoupravi kako bi lakše prebrodili značajno smanjenje prihoda.

Za iduću godinu ministarstvo financija predviđa gospodarski rast od oko 3,2% i to većinom na leđima domaće potražnje i potrošnje. Predviđene su i milijarde kuna iz fondova Europske unije što će se sliti u državni proračun. 

Očekuje se i da će iduće godine proračunski deficit iznositi oko 6,8 milijardi kuna što je nešto manje od 2%, a na razini opće države bi trebao iznositi oko 1,6% što bi dodatno trebalo signalizirati ulagačima da je Vlada ozbiljna u konsolidaciji i rezanju troškova.