Bugarska se priprema reći zbogom svom levu. Od prvog siječnja 2026. godine, ova crnomorska država postat će 21. članica eurozone, a euro njezina službena valuta. Dok politički vrh i poslovna zajednica uglavnom pozdravljaju ovaj korak kao ispunjenje dugogodišnjeg cilja i krunu europskih integracija, među gotovo sedam milijuna Bugara vlada duboka podjela ispunjena uzbuđenjem, skepsom, a ponegdje i bijesom.

Godinama nakon što je Hrvatska 2023. posljednja ušla u monetarnu uniju, Bugarska se suočava sa sličnim izazovima, ali u znatno kompleksnijem političkom okruženju. Nestabilne vlade, rašireni prosvjedi protiv korupcije i snažan proruski sentiment stvorili su plodno tlo za dezinformacije i strah od nepoznatog, pretvarajući uvođenje eura u prvorazredno političko pitanje koje je podijelilo naciju.

Strah od poskupljenja i gubitka suvereniteta

Na ulicama Sofije, kao i u zabačenim ruralnim krajevima, glavna briga građana svodi se na jedno: hoće li cijene porasti? Najnovija istraživanja Eurobarometra pokazuju da se gotovo polovica Bugara protivi uvođenju eura. Sjećanja na hiperinflaciju iz devedesetih još su svježa, a kampanja pod sloganom "Sačuvajmo bugarski lev", koju predvode nacionalističke i proruske stranke poput Preporoda, vješto iskorištava te strahove.

​- Cijene će porasti. To su mi rekli prijatelji koji žive u zapadnoj Europi - izjavila je za AFP Biljana Nikolova, vlasnica trgovine u selu Čuprene na sjeverozapadu zemlje, regiji s jednom od najviših stopa nezaposlenosti. Mnogi dijele njezinu zabrinutost, posebno stariji građani i oni s nižim primanjima koji se boje da neće moći spojiti kraj s krajem.

Osim ekonomskih briga, dio javnosti strahuje od gubitka nacionalnog identiteta i suvereniteta. Lev, koji je ime dobio po arhaičnoj riječi za lava, u upotrebi je od 1881. godine i za mnoge predstavlja simbol državnosti. ​

- Protiv sam toga, prvo jer je lev naša nacionalna valuta. Drugo, Europa ide prema propasti - rekao je umirovljenik Emil Ivanov, izražavajući sumnju prema daljnjem vezivanju za europske institucije.

Lekcije iz 'hrvatskog scenarija'

U bugarskim raspravama često se spominje "hrvatski scenarij". Iskustvo Hrvatske, koja je uvela euro 1. siječnja 2023., služi kao glavno upozorenje. Mnogi Bugari s pažnjom su pratili vijesti o valu poskupljenja koji je, prema percepciji hrvatskih građana, uslijedio odmah nakon konverzije. Zaokruživanje cijena naviše, osobito u uslužnim djelatnostima, stvorilo je dojam pada kupovne moći i pogoršanja životnog standarda, unatoč službenim podacima.

MASOVNI PROSVJEDI Bugari strahuju od "hrvatskog scenarija": Cijene će podivljati s eurom, a već živimo kao sirotinja!

Hrvatska narodna banka procijenila je da je sam učinak konverzije na inflaciju bio blag, između 0,2 i 0,4 postotna boda. No, percipirana inflacija bila je znatno viša. S druge strane, Hrvatska je od ulaska u eurozonu ostvarila značajne ekonomske koristi: eliminiran je valutni rizik, smanjeni su transakcijski troškovi, poboljšan je kreditni rejting, a zabilježen je i snažan gospodarski rast. Bugarska sada ima priliku učiti iz hrvatskog iskustva i primijeniti strože mehanizme kontrole kako bi spriječila neopravdana poskupljenja.

Službeni optimizam i ekonomska realnost

Unatoč otporu javnosti, bugarske vlasti i europski dužnosnici ustraju na prednostima. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poručila je kako će koristi biti "značajne", navodeći lakšu trgovinu, niže troškove financiranja i stabilnije cijene. Procjenjuje se da će mala i srednja poduzeća uštedjeti oko 500 milijuna eura godišnje na troškovima konverzije.

Ekonomisti ističu da Bugarska, čija je valuta već desetljećima vezana prvo za njemačku marku, a potom za euro, zapravo nema neovisnu monetarnu politiku.

​- Sada ćemo konačno moći sudjelovati u donošenju odluka unutar ove monetarne unije - objasnio je Georgi Angelov, ekonomist s Instituta Otvoreno društvo u Sofiji. Bugarska će dobiti mjesto u Upravnom vijeću ESB-a, što joj daje glas u kreiranju monetarne politike koja ionako izravno utječe na njezino gospodarstvo.

Kako bi umirila građane, vlada je najavila stroge mjere, uključujući obavezno dvojno iskazivanje cijena mjesecima prije i nakon prelaska te pojačane inspekcije za suzbijanje "neopravdanih" poskupljenja. Ipak, analitičari upozoravaju da će najveći izazov biti osigurati političku stabilnost koja je nužna da bi se iskoristile sve prednosti članstva u eurozoni.