Glavni državni odvjetnik trebao bi ostvarivati svoju ustavnu zadaću, a to je progoniti, progoniti i samo progoniti, ne posustajati i ne slušati politiku, odnosno morao bi izbjegavati političare u širokom luku, kaže bivši glavni državni odvjetnik RH Krunislav Olujić. Dodaje kako je DORH, po Ustavu, jedina poluvojna formacija u Hrvatskoj.

- Ona je strogo hijerarhijski ustrojena, i subordinirana. Ona je monokratska organizacija koja je utemeljena na vlasti jednog čovjeka, a to je glavni državni odvjetnik - istaknuo je Olujić.

Iz toga je jasno da je pozicija čelnog čovjeka svih tužitelja bitna funkcija, koju vladajući ne žele prepustiti slučajnom odabiru. Državno odvjetništvo formalno je neovisno, no imenovanje njegova čelnog čovjeka politička je odluka. Bira ga Sabor na prijedlog Vlade, koja je, iako to zakon ne predviđa, osnovala posebno povjerenstvo koje je razgovaralo sa šest kandidata za šefa svih tužitelja.

Povjerenstvu je na čelu premijer, a uz njega je tu još pet ministara čiji su resori vezani za djelovanje DORH-a. To su ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar državne imovine Mario Banožić, ministar financija Zlatko Marić te ministar uprave Ivan Malenica.

Nakon što su razgovarali s kandidatima, predložit će Vladi kandidata s kojim će pred zastupnike, gdje HDZ ima većinu. Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Peđa Grbin (SDP) tvrdi da na ovaj način Vlada i premijer ponovno pokušavaju fingirati transparentnost.

- Mogu oni pričati koliko god žele, ali ovakav postupak je veliki korak unazad jer otvara mogućnost za postizanje raznih sumnjivih dogovora. Da je Vlada doista željela biti transparentna, uputila bi prijedlog svih šest kandidata Hrvatskom saboru, da ih pred očima javnosti saslušaju na matičnom odboru. Sve drugo je laž i skrivanje - ustvrdio je Grbin.

I Anto Nobilo, bivši tužitelj a danas odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo, smatra da je ovakav način izbora glavnog državnog odvjetnika parada kojom nastoje tom izboru dati demokratski okvir.

- Bit će izabran onaj koga odredi premijer jednako kao što je odabrao prethodnika, jer si vladajući više ne žele dopustiti situaciju da DORH djeluje samostalno i da eventualno opet kriminalizira, na ovaj ili onaj način, HDZ i njegove istaknute predstavnike - smatra Nobilo.

Ne zaboravite da je HDZ još na sudu (stranka je optužena u predmetu Fimi media s bivšim šefom HDZ-a Ivom Sanaderom, op. a.) i ti su mu postupci u političkom smislu nanijeli veliku štetu. HDZ je izgubio jedne izbore i oni si to više neće dozvoliti. Dakle, glavni državni odvjetnik na neki je način osoba na koju će vrh Vlade moći u svakom slučaju računati, barem u ovim krucijalnim stvarima, kaže Nobilo.

Jelenićev nasljednik Jedan od njih bi mogao biti novi tužitelj - odlučit će Plenki

Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković smatra da bi se trebalo vratiti na postavke iz vremena kad je šef tužitelja bio Mladen Bajić, ali ne zbog EU nego zbog nas samih.

- Potpuno sam svjestan toga da su klijentelizam i politička korupcija tumor na mozgu zemlje i da je zadnjih nekoliko godina opet postalo normalno ono što je u jednom trenutku, prije ulaska u EU, bilo nenormalno. Mislim da je to nešto na što bi se glavni državni odvjetnik trebao koncentrirati – politička korupcija i korupcija u politici. Mi smo zemlja u kojoj je pola vlade otišlo zbog potpuno skandaloznih stvari, a nitko nije shvatio da je temeljni problem u tome ono zbog čega su otišli a ne činjenica da su novine pisale o tome - kaže Pavasović Visković.

Podsjećamo, nakon što je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić morao u veljači odstupiti zbog afere koja je izbila nakon što se saznalo da je član masonske lože, na javni poziv za njegova nasljednika javili su se zamjenik splitskog županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner, zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj-Šipek, odvjetnici Veljko Miljević, Mladen Dragičević, Marija Cvitanušić te bivši odvjetnik Marko Bonifačić.

U javnosti se kao favoritkinja za novu šeficu DORH-a navodi upravo Hrvoj-Šipek iako se bavila građanskim pravom. U medijima je objavljeno, a nitko to nije demantirao, kako je ona prijavu na natječaj podnijela u posljednjim satima natječaja, odnosno tek nakon što je pozvana u Vladu na preliminarni razgovor s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem. No tko god da bude izabran, ako hoće imati rezultate, morao bi odmah poduzeti pet koraka.

Također, upozoravaju bivši tužitelji, odvjetnici i suci, pozicija glavnog državnog odvjetnika nije pozicija znanja nego pozicija rukovođenja i, ako osoba zna rukovoditi ljudima, tad može biti dobar šef, pri čemu je svejedno je li joj područje interesa kazneno pravo ili građansko pravo.

- Ključno je pitanje tko će biti izabran, a zajednički nazivnik za pet poteza koje potom treba napraviti su kadrovi. Ako želimo ukloniti sve probleme u kojima se nalazi Državno odvjetništvo, sve potiče i završava s čovjekom. Pitanje je hoće li biti izabrana osoba koja će biti politička transmisija volje premijera ili pravosudni dužnosnik s imenom i prezimenom, karijerom, ugledom, integritetom i, prije svega, kralježnicom. To je ključno pitanje - ističe Nobilo.

Dodaje kako bi trebalo staviti najkvalitetnije ljude u vrh državnoodvjetničke piramide koji će voditi cijelu politiku kaznenog progona. Ako to odrade na dobar način, zaključuje, sve drugo je tehnika i da se riješiti.

- Prvo na čemu bi trebao poraditi je, koliko god se to ljudima činilo čudno, primarna selekcija kadrova u nižim državnim odvjetništvima. Bojim se da će kroz desetak godina, ako se na tome ne poradi, doći do ozbiljnoga kadrovskog deficita na višim razinama Državnog odvjetništva s obzirom na to da ljudi odlaze, a ulazni kadrovi u odvjetništvu zbog prakse da više nema pripravništva jednostavno nisu takve kvalitete da bi obećavali ozbiljne rezultate za 10 ili 15 godina. Druga stvar koja je važna, a napuštena je još ‘90-ih, jest samostalnost u radu državnih odvjetnika. Danas je situacija takva da će državni odvjetnik koji postupa u određenom postupku otkloniti svoju odgovornost tako što će reći: ‘Pitat ću šefa’. To nije način na koji se taj posao može raditi - ističe Pavasović Visković.

Nadalje, smatra kako bi trebalo pod hitno kadrovski pojačati izmučeno Državno odvjetništvo, pogotovo u Uskoku i ŽDO-u Zagreb, te bi trebalo napustiti bilo kakvu selektivnost u postupanju.

INTERVJU Novi šef DORH-a: "Spreman sam!"

- Svatko mora biti jednak pred zakonom i prema svakome se mora primjenjivati jednak pravni standard. Isto tako primjena prava i postupanje DORH-a moraju biti jednaki u svim tužiteljstvima na teritoriju RH. Imate činjenicu da će, primjerice, državni odvjetnik u Gospi- ću postupati drukčije nego u Puli ili će stranka drukčije proći u Splitu nego što će proći u Čakovcu. To je apsolutno neprihvatljivo za zemlju od četiri milijuna ljudi i mislim da je to nešto na čemu će sljedeći glavni državni odvjetnik morati poraditi - zaključuje Pavasović.

Odvjetnik Marin Domjanović, koji se bavi isključivo građanskim i trgovačkim pravom, smatra kako bi glavni državni odvjetnik trebao zauzeti drukčiji stav u slučajevima u kojima DORH zastupa državu, a na drugoj strani su, u pravilu, fizičke osobe.

Naime, kod parnica u kojima se tuži država postoji obveza prethodnog obraćanja DORH-u sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora. Iskustvo pokazuje da tužiteljstvo mahom odbija takve prijedloge, a radi se o silnim predmetima i milijunskim iznosima potraživanja. Država ide do kraja. Nespremna je na nagodbe čak i u predmetima u kojima je očito da su zahtjevi pojedinaca osnovani, odnosno da su parnice pokrenute protiv države utemeljene.

U Državnom odvjetništvu radije će ići u parnicu i prepustiti sudu da donese odluku nego da sami odluče i kažu: ‘Hajdemo mu dati naknadu štete’. Kao posljedica takvog postupanja državnih odvjetnika povećavaju se troškovi, koje na kraju plaćaju porezni obveznici. Domjanović smatra kako bi u svim tim predmetima trebalo povećati razinu fleksibilnosti državnih odvjetnika.

Vjerojatno je i da bi i građani bili zadovoljniji jer bi se takvim postupanjem Državnog odvjetništva, iako je DORH neovisno tijelo i formalno nije tijelo države, javilo povjerenje u državu jer ga građani, zbog toga što zastupa državu, percipiraju kao državu. Jedan od problema na koje bi novoizabrani šef tužitelja trebao obratiti pozornost je da se DORH, koji i tako prečesto gubi kadar, prelako lišava najiskusnijih i najboljih kadrova.

Primjerice, bivši glavni državni odvjetnici Mladen Bajić i Dinko Cvitan te bivša ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta Tamara Laptoš, koja je 2011. od Međunarodnog udruženja tužitelja primila nagradu “Tužitelj godine”, apsolutno su marginalizirani i ne rade ništa bitno. Takav si luksuz ni kadrovski bogatije državnoodvjetničke organizacije ne bi mogle dopustiti.

- Danas imamo odsutnost kaznenopravnog progona politički podobnih, a s druge strane optuživanje pošto-poto, pa čak i kad nema dovoljno osnova prema osobama za koje bi bilo interesantno, iz ovog ili onog razloga, da ih se stavi pred sud. Tako da mislim kako je u ovom trenutku DORH jedna od slabijih karika unutar pravosudnog sustava - zaključuje Nobilo.