Brigadni general Thomas Löwin, visoki dužnosnik Bundeswehra i zamjenik načelnika stožera za operacije u NATO-ovom kopnenom zapovjedništvu u Izmiru, prvi je javno predstavio koncept Eastern Flank Deterrence Line (EFDL),  Istočne bočne linije odvraćanja u intervjuu za njemački list Welt am Sonntag.

Prema Löwinovim riječima, NATO planira stvoriti slojevitu, visokotehnološku obrambenu zonu duž granica s Rusijom i Bjelorusijom. Cilj je jasan, oslabiti i usporiti svaki potencijalni neprijateljski napad prije nego što dođe do izravnog sukoba s glavnim snagama saveza. "Želimo slomiti neprijateljski prodor", naglasio je Löwin, opisujući EFDL kao "vruće područje" koje će se oslanjati na autonomne sustave, umjetnu inteligenciju i minimalnu izloženost ljudskog faktora u prvim fazama sukoba.

NOVI RAT Rusi po prvi put koristili Muskov Starlink za upravljanje dronovima

Ključni elementi nove linije odvraćanja uključuju autonomne zemaljske platforme i naoružane dronove, poluautonomna vozila, automatizirane sustave protuzračne i proturaketne obrane, višeslojnu mrežu senzora, fiksne i mobilne radare, optičke i akustične detektore, satelitske sustave, zrakoplove za rano upozoravanje te izviđačke dronove, uključujući i četveronožne robotske izviđače.

Svi ti sustavi slat će podatke u realnom vremenu u zapovjedne centre NATO-a, gdje će umjetna inteligencija analizirati kretanje, predviđati prijetnje i pokretati obrambene odgovore. Čovjek će i dalje donositi konačne odluke o uporabi sile, u skladu s međunarodnim pravom i etičkim standardima. "Ovo nije samo integracija tradicionalnih snaga – stvaramo robotsku ili automatiziranu zonu uz granicu", objasnio je Löwin. Projekt će uključivati i značajno povećanje zaliha streljiva i oružja u državama prve crte (kao što su Poljska, baltičke zemlje, Rumunjska i Finska), kako bi se osigurala brza logistika u slučaju eskalacije.

Rok za dovršetak je kraj 2027. godine, uz uvjet da financiranje i koordinacija među članicama teku prema planu. Inicijativa dolazi kao izravan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. te niz provokacija, uključujući upade dronova u zračni prostor NATO-a. Litva već poduzima korake u tom smjeru, priprema se za brzo onesposobljavanje ključne infrastrukture (mostova, željeznica) u slučaju krize. Analitičari upozoravaju da, iako je izravan ruski napad na NATO 2026. malo vjerojatan, Moskva će vjerojatno nastaviti testirati granice saveza. U intervjuu za The Guardian iz studenog 2025., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pokrenuti napad na neku članicu NATO-a čak i prije kraja rata u Ukrajini, kako bi pokušala kompenzirati neuspjehe na bojištu otvaranjem novog fronta u Europi.