Internet je pun loših savjeta o mršavljenju. Većina njih nije dokazana ili provjerena, te ne funkcionira.

Business Insider donosi 12 najvećih laži, mitova i zabluda oko gubitka kilograma.   

Sve su „kalorije“ jednake

Kalorija je jedinica za energiju. Sve „kalorije“ sadrže istu energiju. Međutim, to ne znači da svi izvori kalorija jednako utječu na težinu. 

Različita hrana prolazi kroz različite metaboličke puteve te može znatno drugačije utjecati na glad i hormone koji reguliraju tjelesnu težinu. Na primjer, kalorije dobivene iz bjelančevina nisu iste kao i one dobivene iz masti ili ugljikohidrata. 

Ako ugljikohidrate i masti zamijenite s proteinima možete potaknuti metabolizam, smanjiti apetit i želje, dok ćete istodobno poboljšati funkcioniranje nekih hormona odgovornih za reguliranje težine. Također, kalorije iz sve hrane, poput voća, učinit će vas sitijima od kalorija iz rafiniranih namirnica poput bombona. 

Zaključimo; nemaju svi izvori kalorija isti učinak na zdravlje i težinu. Na primjer, proteini povećavaju metabolizam, smanjuju apetit i pobošljavaju funkciju hormona koji reguliraju težinu. 

Gubitak kilograma je linearan proces

Mršavljenje nije linearan proces, kao što neki ljudi misle. Postoje dani i tjedni u kojima možete više gubiti, te drugi u kojima možete lakše dobivati kilograme.To nije razlog za brigu. Normalno je za tjelesnu težinu da se mijenja prema gore i dolje. 

Na primjer, možda u probavnom sustavu imate više hrane ili u tijelu zadržavate više vode. To je izraženije kod žena, jer se zadržavanje vode mijenja tijekom menstrualnog ciklusa. 

Dokle god je općeniti trend pada, bez obzira na to kako se on mijenja, dugoročno ćete uspjeti. 

Dodaci prehrani pomažu u mršavljenju

Postoje različite vrste dodataka za koje se tvrdi da imaju dramatične učinke, ali oni nikada nisu dokazani tijekom proučavanja. Glavni razlog zbog čega mogu djelovati kod nekih ljudi je placebo učinak.

Ljudi padaju na marketing i žele dodatke koji će im pomoći u gubitku težine, pa se počinju više brinuti oko onoga što jedu. Mogli bismo reći da malo dodataka ima pozitivan učinak na mršavljenje. Najbolji dodaci mogu vam pomoći tek da izgubite koji kilogram tijekom nekoliko mjeseci. 

Većina dodataka za mršavljenje je stoga potpuno beskorisna. I najbolji među njima mogu vam pomoći tek da izgubite nekoliko kilograma, najviše, i to u duljem razdoblju. 

Pretilost je povezana sa snagom volje, a ne biologijom

Potpuno je netočno da je debljanje ili gubitak kilograma stvar volje ili „izbora“ hoćemo li napraviti ovo ili ono. Pretilost je jako kompleksan poremećaj na kojeg utječu deseci, ako ne i stotine čimbenika. 

Postoje brojne genetske varijable za koje je dokazano da su povezane s pretilosti i različitim medicinskim stanjima (hipotireozom, PCOS-om, depresijom) koja mogu povećati rizik od debljanja. 

Tijelo sadrži mnoštvo hormona i bioloških puteva koji bi trebali regulirati tjelesnu težinu. Oni su obično disfunkcionalni kod pretilih ljudi, stoga je njima teže izgubiti kilograme i ostati u mršavoj fazi. Tako je primjerice otpornost na hormon leptin glavni razlog pretilosti. 

Leptin javlja vašem mozgu kad je pohranio dovoljno masnoće. Kad leptin ne šalje signal, mozak misli da ste gladni. Pokušavajući 'razvući' volju i svjesno jesti manje, dok vam leptin javlja da ste gladni, izuzetno je teško, ako ne i nemoguće većini ljudi. 

Ponašanje pokreće ono što i koliko jedemo, a na ponašanje utječe psihologija i biokemija. To su nepobitne činjenice. Naravno, to ne znači da ljudi trebaju odustati i prihvatiti svoju genetsku sudbinu. Gubitak težine je i dalje moguć, ali je to kod nekih ljudi jednostavno puno teže izvedivo. 

Znači, pretilost je vrlo kompleksan poremećaj. Postoji puno genetskih, bioloških i okolišnih faktora koji mogu imati velik utjecaj na tjelesnu težinu. Nije sve u snazi volje. 

Savjet 'jedite manje, više se krećite' je dobar 

Mast u tijelu je ustvari skladištena energija (kalorije). Kako biste izgubili masti, vaše masne stanice treba napuštati više kalorija nego što ih ulazi unutra. Zbog toga se čini potpuno logičnim da „manje hrane i više pokreta“ uzrokuje gubitak težine. 

Međutim, to je strašan savjet za one koji imaju ozbiljnih problema s kilogramima. Većina ljudi koja slijedi ovaj savjet završava  tako što ih vraća, i to zbog psiholoških i biokemijskih razloga.  

Potrebno je kontinuirano mijenjati perspektivu i ponašanje, čime će, uz dijetu i vježbanje, i kilogrami ići dolje. Jednostavno reći ljudima da manje jedu i više se kreću nije dovoljno. 

Reći nekom pretilom da samo „jede manje, a više se kreće“ je kao reći depresivnoj osobi da živne ili alkoholičaru da manje pije. 

Ugljikohidrati debljaju

Smanjeni unos ugljikohidrata može pomoći kod mršavljenja. To je znanstvena činjenica. 

U mnogim slučajevima, to se događa čak i bez svjesne restrikcije kalorija. Sve dok je vaš unos ugljikohidrata nizak,a unos bjelančevina visok, mršavit ćete. Međutim, to ne znači da će ugljikohidrati sami po sebi uzrokovati debljanje. Epidemija pretilosti počela je 1980. godine, a ljudi ugljikohidrate jedu puno dulje vrijeme. 

Istina je da prerađeni ugljikohidrati poput rafiniranih žitarica i šećera, definitivno imaju veze s debljanjem, ali je isto tako hrana bogata ugljikohidratima jako zdrava. 

Smanjeni unos ugljikohidrata može utjecati na skidanje kilograma. Međutim, ugljikohidrati nisu prvi uzročnik pretilosti. U cjelosti, pojedinačne namirnice s ugljikohidratima su zdrave. 

Masti debljaju

Masno tkivo je ustvari skladištena mast. Stoga bi bilo liogično pomisliti da unosom više masnoća samo 'slažemo' više masnog tkiva.. 

Međutim, stvari nisu tako jednostavne. Nema ničeg jedinstvenog u taloženju masti, osim što se često masti nalaze u lošoj, pretjerano kaloričnoj hrani.

Dokle god kalorije bile u normalnim mjerama, važno je znati da nas masnoće ne čine debljima. Pored toga, prehrana s visokim udjelom masti, ali niskim udjelom ugljikohidrata dokazano pomaže pri gubitku težine. Kao i mnogem druge stvari u prehrani, sve ovisi o cijelom kontekstu.

Dakle ako jedete puno masti s puno ugljikohidrata i visoko kaloričnu (ali lošu) hranu, definitivno ćete se udebljati. No, to nije samo zbog masti.  

Da rezimiramo, masti su često bile krivcem epidemije pretilosti, ali ne postoji ništa neprirodno u prehrani mastima. Važno je gledati širu sliku. 

Doručak je neophodan za gubitak kilograma

Istraživanja pokazuju da oni koji preskaču doručak češće imaju više kilograma od onih koji ga jedu. 

Međutim, to je vjerojatno posljedica činjenice da, u prosjeku, ljudi koji doručkuju vjerojatnije imaju dulje i zdravije životne navike. To je nedavno testirano na kontrolnom uzorku, najvećem te vrste.

Istraživanjem koje je obuhvatilo 309 muškaraca i žena proučavalo se treba li jesti ili preskakati doručak. Nakon četveromjesečnog istraživanja otkriveno je da to doručak ili nedostatak istoga nikako ne utječe na težinu.  

Mit je, također, da doručak potiče metabolizam, ili da je bitno da jedete više manjih obroka jer ćete tako sagorijevati više kalorija tijekom dana. Jedite kada ste gladni, a prestanite kad ste siti. Doručkujte, ako želite, ali ne očekujte da će to utjecati na vašu težinu.  

Brza hrana uvijek deblja

Nije sva „brza“ hrana loša. Zbog povećanja zdravstvene svijesti, mnogi lanci brze hrane počeli su nuditi i zdravije opcije brze hrane. 

Postoje čak čitavi lanci koji su postali popularni, a usredotočili su se isključivo na posluživanje zdrave hrane, poput Chipotlea. Također, u većini restorana je moguće je dobiti nešto zdravo. Na primjer, odrezak ili hamburger bez peciva, s ispečenim krumpirom. 

Čak i jeftiniji restorani brze hrane često nude nešto zdravije (ili barem manje nezdravo) od glavne ponude, poput salate od piletine. Ove namirnice ne mogu zadovoljiti stroge zahtjeve onih koji jedu primjerice organsku hranu, ali su i ove mogućnosti dostojan izbor, pogotovo ako nemate dovoljno vremena ili energije za pripremu zdravijeg obroka. 

Brza hrana dakle ne mora nužno biti nezdrava ili debljajuća. Većina lanaca brze hrane nudi zdravije alternative glavnoj ponudi. 

Dijete za mršavljanje funkcioniraju

Industrija mršavljenja zapravo želi da vjerujete da „dijete“ funkcioniraju. Međutim, istraživanja pokazuju da dijete gotovo nikada ne funkcioniraju dugoročno. 85 posto ljudi, kada ih završi, povrati težinu u godinu dana. 

Uz to, istraživanja pokazuju da su ljudi koji odlaze na dijetu zapravo jedni od oni koji će vjerojatno povratiti težinu u budućnosti. U stvarnosti, dijeta će vjerojatno predvidjeti tko će se u budućnosti udebljati, a ne smršaviti. 

Istina je da ne biste trebali pristupiti gubitku težine razmišljajući previše o tome. Umjesto toga, stvorite si ciljeve koji će promijeniti vaš način života i postat ćete zdravija, sretnija i zadovoljnija osoba. 

Ako ste uspijeli povećati razinu aktivnosti, hranite se zdravije i bolje spavate, trebali biste prirodno mršaviti. Odlazak na dijetu i izgladnjivanje vjerojatno neće dugoročno funkcionirati. 

Unatoč tome što industrija mršavljenja želi da vjerujete, uvijek budite svjesni da dijete često ne funkcioniraju, barem dugoročno gledano. Većina ljudi vrati svoju staru težinu. 

Pretili ljudi su nezdravi, mršavi su zdravi

Istina je da se pretilost povezuje s povećanjem rizika od nekoliko kroničnih bolesti. To uključuje dijabetes tip 2, bolesti srca, nekoliko vrsta karcinoma i slično. 

Međutim, postoji puno pretilih ljudi koji su metabolički zdravi, kao i mršavijih koji boluju od ovih kroničnih bolesti. 

Bitno je to gdje se na tijelu nakuplja mast. Ako puno masti imate u području abdomena, točnije oko vitalnih organa, tada imate i više šanse oboljeti od metaboličkih bolesti. 

Mast koja se gradi pod kožom, tzv. potkožno salo, više je kozmetički problem nego zdravstveni. 

Dijetalna hrana pomaže pri mršavljenju

Puno „junk fooda“ prodaje se kao zdravo. Primjer niskomasna hrana, onu bez masti, bez glutena i prerušena s visokim šećerom poput Vitaminwatera. Međutim, zapravo ne možete vjerovati toj hrani.

Oznake i nutricionističke oznake često su objavljene na prehrambenom artiklu kako bi obmanule, a ne informirale potrošače. 

Neke trgovine „junk fooda“  su stvarno nemoralne. One će lagati kako biste kupili super štetnu i debljajuću „junk“ hranu za vas i djecu. 

Dobro pravilo jest da ako na pakiranju hrane piše da je ona zdravija verzija, onda je vjerojatno lošija za vaše zdravlje.