Posljednji izvještaj Američke nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) donio je niz zaprepaščujućih brojki za 2017. godinu koje svjedoče o galopirajućem kolapsu Arktika uslijed klimatskih promjena. Prosječna temperatura u rujnu bila je druga najtoplija od 1900. Jedina toplija godina bila je 2016. Morski led na sjevernom polu sve je manje površine i, još gore, sve je tanji. Ove godine deblji, pod time se misli na višegodišnji led činio je samo 21 posto ledenog pokrivača, dok je to 1985. godine bilo čak 45 posto.

U kolovozu Barentsovo i Čukotsko more bili su čak 4°C topliji od prosjeka, zbog čega je tamo kasnilo jesenje zamrzavanje. Na tom primjeru odlično se može prikazati kako funkcioniraju klimatske promjene. Upravo zbog poremećene meteorološke situacije iznad dijela Barentsovog mora prije pet godina kroz to područje probio se polarni zrak duboko u Europu, sve do Mediterana. Posljedica globalnog zagrijavanja u tom primjeru bilo je lokalno zaleđivanje dijela Europe, tako i Hrvatske, s velikim štetama.

NOAA dalje navodi da sve veće zagrijavanje Arktika, a ono je u nekim dijelovima godine iznosilo i 16°C (!) iznad normale, dovodi do bujanja planktona. Jedno plus drugo, znači više planktona u Arktičkom oceanu, manje leda znači i veće tamne površine planeta na tom dijelu, odnosno otapanje tundre, i odjednom, umjesto da Arktik odbija Sunčevu svjetlost u svemir, Arktik Sunčevu toplinu počinje sve više upijati i tako dodatno ubrzavati planetarno zagrijavanje.

NOAA u svom pregledu navodi da ovakvo propadanje okoliša na Arktiku već nekoliko godina prisiljava tamošnje stanovništvo na iseljavanje, jer nemaju više od čega živjeti u takvom okruženju. Inuiti, još neki urođenički narodi, pa i neki bijelci na sjeveru Kanade i Rusije postali su tako prvi klimatski izbjeglice na svijetu.

Posljednjih dvije ili tri godine, nimalo slučajno, društvene mreže i medije preplavile su snimke polarnih medvjeda koji su izgladnjeli doslovno do kostura, koji umiru od gladi jer više nemaju ledenih santi s kojih bi mogli loviti. U nekoliko navrata znanstvenici su na Arktiku uspjeli snimiti čak i utapanje polarnih medvjeda koji nisu mogli izdržati kilometre i kilometre dugo plivanje na koje su godinama navikli s jednog na drugi prostor pod ledom.

MRAČNA PREDVIĐANJA Toplinski val Lucifer u Hrvatskoj će biti sve češći

Kakva kataklizma očekuje Zemlju ako, a sve više to postaje "kad" Arktik do kraja kolapsira, za BBC je objasnio direktor NOAA Jeremy Matis. Objasnio je da je Arktik od davnih geoloških razdoblja našem planetu služio kao frižider. "A mi smo sada ostavili vrata frižidera otvorenima", kazao je. Zaključak njegove agencije je kao nikada do sada u klimatološkim krugovima potpuna uvjerenost u smrtnu presudu Arktiku:

"Možemo to potvrditi, on neće ostati zamrznut... Najgore je od svega to što vidimo da se Arktik mijenja brže nego ikada u povijesti." Što se ljudi tiče, naselja propadaju u nekoć stalno zamrznuto tlo koje se otapa ili ih uništavaju bujice koje nastaju. Ono što nije spomenuo je dodatno oslobađanje metana iz odmrznute tundre. Metan inače ima staklenički potencijal neusporedivo gori čak i od ugljičnog dioksida i ovakva spirala propasti znači za određeni postotak još ubrzanije zatopljenje i propadanje planeta.

Matis je rekao i nešto što se tiče apsolutno svih na svijetu: "Ubrzava se rast razine mora uslijed otapanja leda, jer se Arktik zagrijava brže nego što smo mogli predvidjeti čak i prije samo jednog desetljeća." Pritom je mislio na prognoze od najviše nešto malo preko pola metra višoj razini mora do kraja stoljeća uslijed klimatskih promjena i otapanja Arktika, Antarktika i Grenlanda. Samo koju godinu poslije najpesimističnije prognoze popele su se do metra i pol.

U međuvremenu su znanstvenici itekako shvatili koliko su podcijenili zagrijavanje planeta, tako da posljednji izvještaj objavljen u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A., što ga je prenio Express, govori o rastu razine mora od čak između 4,3 i 9,9 metara u slučaju da do kraja stoljeća srednja temperatura planeta poraste za 3°C u odnosu na predindustrijsko doba.

Najnovi udarac pokušajima da se Zemlju spasi od pomora vrsta, neki procjenjuju čak tri četvrtine, te bolesti, gladi, poplava i ratova koji bi mogli zbrisati civilizaciju, definitivno je povlačenje Donalda Trumpa i njegove administracije iz ionako manjkavog Pariškog klimatskog sporazuma, nad čime se zgraža cijeli svijet.