Djeca stara svega osam godina mogu osjećati nezadovoljstvo veličinom i oblikom svojeg tijela, što ih stavlja u rizičnu skupinu onih koji bi u tinejdžerskoj dobi mogli biti skloniji razvoju poremećaja u prehrani. Pokazalo je to veliko istraživanje koje je prvi put otkrilo na koji način prve tjelesne nesigurnosti djeluju na djecu.

Najveće britansko istraživanje napravljeno po pitanju poremećaja u prehrani pratilo je 6.000 djece sve do njihove 14. godine. Otkriveno je da je samopouzdanje kod osmogodišnjaka jedno od ključnih čimbenika predviđanja problema kod tinejdžera.

Rezultati su potpuno šokirali znanstvenike. "Kad smo počeli s istraživanjem, nisam mislila da je toliko djevojčica i dječaka nezadovoljno svojim izgledom", izjavila je autorica istraživanja, Nadia Micali iz londonskog Instituta za dječje zdravlje.

"To je vrlo zabrinjavajuće jer zamislite tek današnje osmogodišnjake, situacija je vjerojatno još gora. Smatram da djevojčice i dječaci sve brže odrastaju svake godine. Zreliji su i susreću se s više problema o kojima ne bi treballi brinuti u tako mladoj dobi", dodala je Micali.

Istraživanje je pokazalo da je pet posto djevojčica i tri posto dječaka bilo nezadovooljno svojim tijelom s osam i pol godina.

S 14 godina pak, umjereno je nezadovoljstvo svojim tijelom pokazivalo 32.3 posto djevojčica i 16 posto dječaka dok je u istoj dobi znakove ponašanja koje ukazuje na poremećaje u prehrani iskazivalo 38.8 djevojčica i 12.2 posto dječaka.

Zanimljivo je da je otkriveno da su djevojčice s niskim samopouzdanjem mogle razviti poremećaj u prehrani bez obzira jesu li imale višak kilograma ili ne, dok su među dječacima to činili samo oni koji su bili predebeli ili pretili.

Pokušaj kontrole može biti kontraproduktivan

To pak znači da oni koji žele pomoći djeci prije nego uopće dođe do razvoja poremećaja u prehrani moraju ozbiljno razmisliti na koje načine će pristupiti ovom problemu, jer bi možda poruku trebali odašiljati na različite načine, ovisno o tome kome se obraćaju.

Dok svi brinu o problemu dječje pretilosti i djecu važu početkom osnovne škole, morali bi biti pažljiviji pri odabiru riječi kojima se obraćaju djeci.

"S novim programima za prevenciju pretilosti, djeca od najmanje dobi pohađaju nastavu u kojoj ih se uči o zdravoj prehrani, bez da itko razmišlja što to može značiti za djecu. Mnogi od tih satova nisu podvrgnuti znanstvenom testiranju", kaže Micali i upozorava da postoji rizik da dok djecu upozoravamo o tome da ne smiju biti pretili, neki mogu otići u drugu krajnost.

Također, petina 14-godišnjakinja tvrdi da osjećaju pritisak medija da moraju smršaviti. S obzirom na najnovija otkrića, sad znamo da su neka djeca (koja su bila nezadovoljna svojim izgledom u najmlađoj dobi) još osjetljivija na pritisak medija, obitelji i vršnjaka.

Lorna Garner iz dobrotvorne organizacije Beat, koja se bavi poremećajima u prehani, smatra da je ovo istraživanje pokazalo da su glavni čimbenici koju doprinose razvoju poremećaja stav o tijelu i samopouzdanje.

"Oni ne uzrokuju poremećaje, ali itekako utječu i mogu biti okidači. To je kao sjeme koje se posije u pred tinejdžerskoj dobi, a poslije nikne", objašnjava Garner.

Doduše, stav o tijelu nikad nije smatran jedinim razlogom razvoja poremećaja u prehrani, jer problemi sežu puno dublje. Naime, ne smijemo zaboraviti da je riječ o ozbiljnoj psihičkoj bolesti, piše Guardian.