Do 2023. krafne kakve jedemo danas više neće postojati
Američka je prehrambena industrija u protekle tri godine izbacila ozloglašene trans-masne kiseline iz prehrane, a sljedeći će mjesec formalno nastupiti i federalna zabrana istih. I Svjetska zdravstvena organizacija poziva ostatak svijeta (posebno Bliski istok i Aziju) da se odviknu prehrambenih proizvoda koji sadrže trans-masne kiseline.
Brojne su zemlje već ograničile korištenje ili zabranile trans-masne kiseline, među njima Danska, Švicarska, Kanada i Velika Britanija, ali i dalje ostaju jako korištene u drugim djelovima svijeta gdje su nepostojeće regulacije. U Danskoj, prvoj državi koja je zabranila trans-masne kiseline rezultati su bili dramatični, i promjena je, kažu liječnici i statističari, spasila 14.2 posto života na 100.000 ljudi godišnje.
U Indiji se vanaspati, mast napravljena od palminog ulja, često koristi stalno iz početka za prženje, te time postaje smrtonosno. Vjerojatno je upravo vanaspati iza najezde krvožilnih i srčanih bolesti na jugu Azije.
Masti su, uz ugljikohidrate i proteine, baza naše prehrane, a sastoje se od zasićenih i nezasićenih kiselina. Loše masti sadrže mahom zasićene kiseline. Zasićene su one koje su na sobnoj temperaturi krute - maslac, sir, masno u mesu ili kobasicama, dok nezasićene kiseline sadrži avokado, losos, neki orašasti plodovi i ulja.
Najgore su pak trans-masne kiseline koje (kemijski) "izgledaju" kao nezasićene masne kiseline, no industrijski su produkt koji je loš. U malim količinama možemo ih pronaći i u "prirodi" - u mlijeku, i mesu, no trans-masne su zloglasne jer su, zapravo, umjetno proizvedene kako bi konzervirale hranu, i pržena fast-food hrana ih je prepuna.
"Trans masne kiseline podvrsta masnih kiselina, a naziv trans proizlazi iz specifične strukture kod koje su vodikovi atomi, vezani na dva ugljika povezanih dvostrukom vezom smješteni na suprotnim (trans) stranama te dvostruke veze. Postoji više izvora trans masnih kiselina u hrani, a dva su dominantna: prirodne trans masne kiseline iz biljnih i životinjskih izvora i poznatije, danas ozloglašene, industrijske trans masne kiseline koje nastaju procesom hidrogenacije biljnih ulja", rekla je nutricionistica Karmen Matković Melki za Telegram 2015. godine.
Riječ "trans" sakriva činjenicu da kada se tekuće biljno ulje poput suncokretovog tretira kako bi "glumilo" mast te bilo kruto i stabilno na sobnoj temperaturi - kao primjerice margarin - jedan atom vodika miče se sa jedne strane dvostruke veze na drugi tako da su dva atoma vodika sada nasuprot jedan drugome, a ne sa ista strane dvostruke veze.
Mala promjena u izgledu molekule stvara supstancu koja je je najveći uzrok kardiovaskularnih bolesti, srčanih udara i moždanih udara. Trans-masti su, zapravo, mnogo smrtonosnije od zasićenih masti od kojih ljudi desetljećima bježe. Dižu razinu lošeg LDL kolesterola, i smanjuju razinu zaštitnog HDL kolesterola, oštećuju unutrašnjost arterija, uzrokuju upale i rade sveopći kaos u organizmu, a čak se povezuju s neplodnošću kod žena.
Trans-masne kiseline koje unosimo kroz umjerenu konzumaciju neke hrane koja ih prirodno sadrži poput mliječnih proizvoda i mesa nije loše samo po sebi, ali pomfrit, keksi, krafne i slična hrana izrazito su bogate trans-masnim kiselinama.
Najviše ih ima u margarinu, slatkišima, keksima, prženoj brzoj hrani, mljevenom mesu, životinjskoj masnoći itd... "Zaslužne su", piše New York Times, za 540.000 tisuća smrti godišnje, a mogu se izbjeći korištenjem biljnog ulja umjesto njih.
Od najmanjih pekara do najveće industrije, piše New York Times, svi su koristili trans-masne kiseline, ponajviše za prženje, jer nisu skupe i imaju dugačak rok trajanja. Svjetska zdravstvena organizacija dugo je "gurala" stvaranje zakonskog okvira kako bi se maksimalno iskorijenile, no u primjerice Indiji gotovo svaki tip hrane, posebno popularna ulična hrana, u sebi ima trans-masne kiseline koje najčešće nisu navedene među sastojcima (ako uopće postoji neka deklaracija).
Kampanja koju 'gura' WHO je zapravo set pravila i savjeta kojima se žele izbaciti trans-masti iz hrane do 2023. godine, i time potencijalno spasiti nekih deset milijuna života. Kampanja je napravljenja u suradnji s Vital Strategies, međunarodnom organizacijom koju podržava i Michael Bloomberg koji je trans-masti u gradu New Yorku zabranio krajem 2006. kada je bio gradonačelnik velegrada.
U gradu New Yorku trans-masne kiseline potpuno su zabranjene paralelno s agresivnom kampanjom o njihovoj štetnosti. Samo dvapostotni rast kalorija koje dolaze od trans-masnih kiselina u organizmu povećavaju šanse za bolesti krvožilnog sustava za 29 posto. Problem rješiv zamjenom s, primjerice, maslinovim uljem.
Dr. Thomas R. Frieden koji je bio Bloombergov šef i savjetnik za zdravlje, a sada je je predsjednik organizacije naziva "Resolve to Save Lives" i veliki je zagovornik potpunog izbacivanja trans-masnih kiselina iz prehrane.
"Kada bi to napravili nitko ne bi osjetio razliku, hrana bi imala isti okus, ne bi više koštala, a vaše bi srce itekako znalo da je nešto posrijedi", kaže Frieden o naporima.
Mnoge su se multinacionalne kompanije uhvatile u koštac s problemom koji je, kažu, jako lako riješiv te ih neće pretjerano koštati, među njima i Mondelez International koji proizvodi Oreo kekse i mnogo drugih grickalica koje su nekada bile bogate trans-mastima.
Nemojte, kaže WHO, trans-masne kiseline supstituirati s palminim uljem jer je proces proizvodnje palminog ulja pak nevjerojatan ekološki teret jer se radi dobivanja istog mahnito sijeku preostale prašume.
"Uzevši u obzir da se građani Hrvatske vrlo rado prehranjuju u pekarnama, a onda i u fast-food restoranima i pečenjarama , te imaju sklonost jedenja gotovih industrijskih proizvoda niske cijene (keksi, peciva), rekao bih da ih vrlo značajno konzumiraju. Isto mogu potvrditi iz višegodišnjeg iskustva rada sa svojim klijentima provodeći analizu njihove prehrane", rekao je 2015. za Telegram nutricionist Nenad Bratković.
U SAD-u se, nakon desetljeća negiranja štetnosti trans-masnih kiselina, više tu supstancu gotovo nigdje ne može kupiti.