Do 2050. u morima će biti više plastike nego riba
Od 1950-ih do danas proizvedeno je u svijetu oko 8,3 milijarde tona plastike, a računi danas dolaze na naplatu. Oko 40 posto plastičnih proizvoda namijenjeno je jednokratnoj upotrebi. Svake minute u svijetu se kupi milijun bočica vode pakirane u plastičnu ambalažu, a svakog dana u morima i oceanima završi oko 8.000.000 komada plastičnih vrećica, čaša, boca i drugog smeća. Da bi se razgradila samo jedna plastična bočica trebat će 450 godina.
Ovog trenutka u svim oceanima ima 500 puta više komadića mikroplastike nego što je zvijezda u našoj galaksiji. Jedna studija dokazala je da čak 50 posto svjetske populacije u svom probavnom sustavu ima tragove mikroplastike, a očekuje se da bi se u idućem desetljeću količina plastičnog otpada mogla udvostručiti. No, istraživanja su dala još katastrofalnije prognoze – do 2050. godine u oceanima i morima bit će više plastike nego li riba, piše Huffpost.
Ključni razlog je taj da je plastični otpad toliko štetan za okoliš jer se raspada na sitne komadiće – tzv. mikroplastiku koja se desetljećima i stoljećima zadržava u prirodi i putuje zrakom, vodom i unutar živih bića.
Znanstvenici iz cijelog svijeta već odavno upozoravaju da je mikroplastika doslovno svuda oko nas, a sad su ju pronašli i na najudaljenijim i najnepristupačnijim mjestima na planeti.
UN-ov program očuvanja okoliša još je 2014. procijenio da tako velika koncentracija plastike u morima uzrokuje godišnje štetu od najmanje 13 milijardi dolara u morskom ekosustavu.
Znanstvenici također prognoziraju da bi se plastika mogla uskoro početi fosilizirati i ostati ondje još mnogo milijuna godina.
Prošli mjesec istraživači su ostali zapanjeni kad su pronašli mikroplastiku u planinskoj regiji francuskih Pirineja i to na lokaciji udaljenoj oko 150 km od najbližeg grada. Nagađa se da ih je tamo donio vjetar jer je riječ o jednom od netaknutih dijelova prirode.
"To samo znači da plastika može putovati daleko od mjesta na kojem se ostavlja“, kaže Steve Allen, vodeći istraživač. No on i njegov tim pronašli su na površini od jednog četvornog kilometra oko 365 ležišta mikroplastike. U intervjuu za New York Times, Allen je opisao materijal kao prašinu iz Sahare, koja kruži svijetom.
"Ovi rezultati upućuju na zaključak da je ova tvar zagadila najdublje mjesto na planeti“, napisali su.
Ranije u 2018. znanstvenici koji su rekli su da su pronašli plastičnu vrećicu na dubini od 1000 metara. Prošle godine Greenpeace je zabilježio da je na Antarktici pronašao plastični otpad i tragove opasnih kemikalija u uzorcima vode i snijega. Osim mikroplastike pronađene u više od desetak uzoraka vode, skupina za zaštitu okoliša izjavila je da je vidjela velike komade otpada povezane s komercijalnim ribolovom u tom području, uključujući ostatke plutača i ribarskih mreža.
"Možemo smatrati Antarktiku udaljenom i netaknutom divljinom", izjavila je Frida Bengtsson, koja radi na Greenpeaceovoj kampanji Protect the Antarctic. “No, od onečišćenja i klimatskih promjena do industrijskog ribolova jasni su tragovi onečišćenja. Ovi rezultati pokazuju da su čak i najudaljenija staništa Antarktike kontaminirana mikroplastičnim otpadom. "
Njemački znanstvenici rekli su da su pronašli rekordne razine mikroplastike u morskom ledu diljem Arktika. Istraživači su primijetili da se, s obzirom na to da se morski led naglo otapa zbog klimatskih promjena, plastika će se na kraju vratiti u more i ne znaju se posljedice koje će to imati na divlje životinje.
Mnogi udaljeni otoci su već godinama obloženi plastikom iz oceana, ali neki su toliko daleko od civilizacije da su istraživači neprestano zapanjeni razinama zagađenja.
Otok Henderson, koji se nalazi oko 3000 milja od najbližeg većeg naseljenog mjesta u središtu je istočnog Tihog oceana i proglašen je UNESCO-vom svjetskom baštinom 1988. godine. UN-a kaže da je ovo područje “jedan od rijetkih atola na svijetu koji je praktički netaknut ljudskim djelovanjem. No prije dvije godine znanstvenici su na Hendersonu pronašli 37.000.000 komadića mikroplastike.