I Federer je postao žrtvom klimatskih promjena
Queens, New York, Stadion Arthur Ashe. S jedne strane mreže u susretu US Opena stajao je Roger Federer, 2. čovjek na ATP listi, 37-godišnji tenisač koji je u posljednjih 14 godina karijere, otkako je na vrhu svijeta, jedan jedini put ispao prije četvrt finala. A od onih 13 puta kada nije ispao tako rano, čak peta puta osvajao je ovaj turnir. Federer je osvojio 20 Grand Slamova, a US Openu 40 puta je igrao protiv igrača koji su bili plasirani ispod 50. mjesta i pobijedio je svih 40.
S druge strane bio je John Millman. Ovaj 55. igrač svijeta 10 puta u životu je igrao protiv teniskih velikana koji su bili u najboljih 10 na ATP ljestvici i izgubio je svih 10 puta. Nekoliko sati ranije Novak Đoković pregazio je svog protivnika u četvrtom kolu i novinari su ga već ispitivali o predviđanjima za meč Đoković-Federer. A onda je Federer dao sve od sebe i izgubio sa 3-6, 7-5, 7-6 (7), 7-6 (3). Nije ga služio servis. Prvi mu je bio samo 49 posto, drugi samo 47 posto.
U drugom setu imao je prvi servis nevjerojatnih 31 posto. Radio je dvostruke greške kao Ivanišević u danima kad ga najgore nije išlo, griješio je u tie-breakovima, imao 77 neprisiljenih grešaka... Bila je to katastrofa.
"Bila je to jedna od onih noći kad sam osjećao da ne mogu udahnuti zrak. Uopće nije bilo cirkulacije zraka", govorio je poslije, ne kako bi se pravdao, nego kako bi objasnio.
"Bilo je vruće."
Vrlo toplo doista jest bilo, ali je zapravo bilo strašno sparno. New York se tog dana vrtio oko 30-ak stupnjeva, vlaga u zraku je bila visoka, navečer je sve postalo još i ljepljivo... odvratno, fuj. A Australac Millman je ipak mlađi, 29-godišnjak, moguće da je zato bolje podnosio uvjete. Kako bilo, ne u jednoj redakciji na svijetu urednik sportske rubrike dosjetio se naslova u kojem zaključuje da je globalno zatopljenje te večeri došlo glave Federeru.
Nije isključeno da bi te večeri New York i bez klimatskih promjena bio neugodno mjesto za baviti se sportom, i to još vrhunskim natjecateljskim, ali klimatske statistike kažu da je za takve meteorološke prilike izvan prosjeka ovaj grad danas puno vjerojatniji nego u 19. stoljeću. U tom dijelu SAD-a u 1880-ima pčele su se pojavljivale u prosjeku 10 dana kasnije nego danas. Proljeće danas počinje tjedan dana prije. Ptice i ribe tipične za ove krajeve u posljednjih nekoliko desetljeća preselile su bitno sjevernije.
Uopće, godišnji temperaturni prosjek za New York danas je 1,3°C viši nego što je bio 1970., prije manje od 50 godina, a zime su u prosjeku toplije za 2,4°C. Nije puno? Probajte imati 2,4°C povišenu tjelesnu temperaturu, recimo uslijed gripe, pa onda kažite je li to puno. Od 1958. do 2010. količina padalina koja pada u ekstremnim količinama, u olujama, povećala se za čak 70 posto. Snijega je manje, ali kad pada onda je to sve gore.
Napokon, New York je jedan od onih gradova koji će jako stradati od rasta razine mora ako se polarne kape nastave otapati. Možda je Federer ipak platio cijenu klimatskih promjena? Ove godine temperature na US Openu doista su bile problem. Skoro cijelo vrijeme bile su iznad 32°C, vlaga je stalno bila iznad 70 posto. Baš zbog te vlage, one večeri kad je igrao Federer dojam vrućine bio je u 22.50 minuta čak 35°C.
Svojedobno je Carl Sagan, pišući jednu od svojih legendarnih knjiga o svemiru, u tom slučaju konkretno o Suncu i njegovoj aktivnosti, objašnjavao da aktivnost Sunca, viša ili niža, utječe na kvalitetu grožđa, na poljoprivredu, čak i na rezultate u nacionalnoj ligi kriketa. Sada je na djelu aktivnost čovjeka i posljedice po Zemlju, a na red su došli tenis i Federer.