Recimo da je relativno lako izvagati kita kad se jednom nasuče na obalu. Ali kako znati kolike je mase kit dok je živ i zdrav i pliva oceanima i morima? Znanstvenici su sada uspjeli pronaći način za taj zaguljeni zadatak, uz pomoć fotografija iz zraka iz dronova.

Njihov model polazi od toga da se odredi volumen tijela životinje, a jednom kad je poznat volumen, onda je lako izračunati kitovu masu.

Krvoproliće 'Mi koljemo dupine! I nije nas sram!'

Ovakvi podaci znanstvenicima su ključni kako bi mogli odgonetnuti koliko energije troše, koliko im je potrebno hrane i koliko brzo rastu. Sve što se do sada znalo o kitovima i njihovoj veličini potjecalo je iz literature o podacima o lešinama kitova koji bi se nasukali na morske obale ili koji bi se zapetljali u ribarske mreže.

"Vrlo je teško izmjeriti kita. Inače biste ga trebali ubiti kako biste ga izmjerili, a to je točno ono što ovdje želimo izbjeći", kazao je za BBC Fredrik Christiansen koji je radio na ovoj studiji, inače znanstvenik s Instituta za napredne studije iz Aarhusa u Danskoj.

Njegovu ekipu znanstvenika zanimalo je istraživanje južnog polarnog kita (Eubalaena australis) koji se u velikim skupinama okupljaju uz obale Argentine kako bi tamo proveli zimu. Kako bi ih promatrali, znanstvenici su u tom dijelu godine slali dronove koji bi tada fotografirali i odrasle i mladunčad kad bi izranjali da udahnu zrak.

Fotografirali su ih i dok su uobičajeno plivali i kad bi se preokretali, što je značilo da su znanstvenici kombiniranjem tih fotografija mogli izraditi trodimenzionalne modele njihovih tijela. Sljedeći korak bilo je određivanje veličine tih modela, a jednom kad bi dobili taj element, praktično odmah imali su i težinu svake pojedine životinje.

Civiliziran svijet? Japan laže: Nastavit će klati kitove do posljednjega

"Sposobnost da predvidimo tjelesnu masu slobodnih kitova otvorila nam je mogućnost da pratimo kako se mijenjaju, koliko brzo rastu", kazao je Christiansen.

Na ovaj način znanstvenici će neusporedivo bolje nego prije moći pratiti zdravlje ovih kitova, a istu metodu moći će primjenjivati i na sve druge morske sisavce. Ovi kitovi inače spadaju u porodicu kitova usana, koji su najveće životinje na planetu. Najmanji iz ove porodice su patuljasti glatki kitovi, koji narastu do najviše šest metara i mase od "samo" 3,5 tona.

Najveći iz ove porodice kitova su, pak, plavetni kitovi koji mogu narasti do skoro 35 metara i do 200 tona. Samo srce ove fascinantne životinje teži čak jednu tonu, a kroz njegovu aortu mogao bi se bez ikakvog problema provući odrastao čovjek. Tijekom 20 stoljeća ljudi su uspjeli izloviti toliko kitova da su im u jednom trenutku srozali populaciju na samo 1% prije početka industrijskog izlova kitova.

U jednom trenutku na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće u vodama oko Antarktike živjelo je još samo 360 ovih životinja, što je bilo pukih 0,15% od njihovog originalnog broja prije nego što ih je čovjek krenuo istrebljivati. Danas se smatra da ih je diljem svijeta između 10 i 25 tisuća, te ih se još uvijek smatra ugroženom vrstom.