Znanstvenici su to komentirali kao "veliki list za čovječanstvo". Razlog za parafraziranje Armstrongovog "velikog skoka za čovječanstvo" od 21. srpnja 1969. na Mjesecu (umjesto "leap" sada kažu "leaf" kao "list") jest to što je kineska robotska sonda Chang'e 4, koja se na onu nama udaljeniju stranu Mjeseca spustila prije manje od dva tjedna, uspjela dobiti da joj isklijaju sjemenke pamuka koje je ponijela sa sobom.

Chang'e 4 Kinezi s druge strane Mjeseca: "Najveći uspjeh još od Apolla!"

South China Morning Post prenio je izjavu voditelja tog dijela projekta profesora Liua Hanlonga da je riječ o "mikroekološkom krugu" što ga je Chang'e 4 donio na Mjesec. Rekao je da su proklijali već i uljana repica i krumpir, da se to još očekuje od biljke uročnjak (lat. Arabidopsis), kao i da su na Mjesecu u malom laboratoriju u lunarnom modulu još i kvasac i voćne mušice.

"Učenje o rastu ovih biljaka u uvjetima niske gravitacije daje nam osnove za buduće uspostavljanje svemirskih baza", kazao je idejni tvorac projekta profesor Xie Gengxin.

On je objasnio i zašto baš ove tri vrste industrijskih biljaka; krumpir kao moguća hrana budućih kolonizatora, pamuk za odjeću i uljana repica kao izvor ulja. Sve navedene vrste odabrane su kao provjereno uspješne u rastu u skučenom prostoru. Biljke i mušice zaštićene su u hermetički zatvorenoj komori, zaštićenoj od ekstremnih temperatura na površini Mjeseca i od radijacije. Biljke, nadalje, proizvode kisik u tom malom ekosustavu, kvasac tvar uginulih biljaka pretvara u izvor hrane za nove biljke.

Na prvu se ta mala komora visine 18 centimetara i mase samo tri kilograma može učiniti poput igračke. No, o kompleksnosti i ekstremnoj promišljenosti eksperimenta svjedoči to da je u dizajniranju i osmišljavanju ovakvog uzgoja biljaka i mušica na Mjesecu sudjelovalo čak 28 kineskih sveučilišta.

Ovo je prvo uzgajanje bilo čega na Mjesecu, ali ne i u svemiru. Međunarodna svemirska postaja (ISS) već je svjedočila uzgoju krastavaca, algi i koječega drugog, a 2015. tamošnji su astronauti po prvi put pripremili i degustirali male količine leće uzgojene na ISS-u. Algama je čak uspjelo preživjeti 530 dana na posebnom panelu s vanjske strane ISS-a, direktno u svemiru. Znanstvenici vrstu alge za taj eksperiment nisu odabrali napamet, nego posebnu vrstu koja uspijeva u području Arktika, dakle otpornu na hladnoću.