Kinezi s druge strane Mjeseca: "Najveći uspjeh još od Apolla!"

Spuštanje kineske letjelice "Chang'e 4" na drugu stranu Mjeseca, onu koju sa Zemlje nikada ne vidimo, kineski državni dnevnik China Daily ovako je opisao: "Ovime je otvoreno novo poglavlje u ljudskom istraživanju Mjeseca."

Događaj iz 3. siječnja 2019., odnosno trenutak slijetanja u 3.26 iza ponoći po našem vremenu, doista će biti upisan u povijest. S obzirom na to da je riječ o robotskoj letjelici, ali na do sada nikada istraženu stranu prirodnog Zemljinog satelita, hrvatskog astronoma Antu Radonića pitali smo je li ovo najznačajniji uspjeh od slijetanja s ljudskom posadom?

"Da, poslije programa Apollo, ovo je najznačajniji događaj", potvrdio je.

"Spuštanje je savršeno obavljeno. Ovo je bilo planirano još davno, jer Kina je svoje prvo spuštanje s roverom na Mjesec obavila prije upravo pet godina. U svibnju prošle godine lansirala je poseban satelit-relej da može prenositi komunikaciju s drugom stranom Mjeseca. Ova letjelica lansirana je 7. prosinca, kružila je oko Mjeseca skoro mjesec dana, samo se čekalo pogodno vrijeme za slijetanje. Pogodno vrijeme je takvo da sjene pri fotografiranju bude dobro i kad se letjelica spusti, da budu dobri uvjeti za napajanje fotoelektričnih ćelija."

Kineski znanstvenici su, dakle, gledali da spuštanje u 186 kilometara širok krater Von Karman tako tempiraju da s njime započnu baš na početku tamošnjeg otprilike dvotjednog dana kako bi im oprema preko solarnih ćelija bila što bolje opskrbljena električnom energijom. Chang'e 4 je letjelica mase otprilike 1,2 tone, dok je njen rover mase 140 kilograma. Skupa s njima, u misiji sudjeluje i satelit Queqiao, mase 425 kilograma koji se nalazi u orbiti Mjeseca. Radonić je objasnio zašto je spuštanje na drugu stranu Mjeseca tako važno.

"To do sada još nitko nije pokušavao baš zato što trebate istovremeno u funkciji imati dvije letjelice, jednu kao relej, drugu kao onu koja na površini Mjeseca obavlja posao. Ovo je za Kineze zapravo bila rezervna oprema od one s kojom su prije pet godina obavili prvo spuštanje na vidljivu stranu Mjeseca", kazao je.

#BREAKING China's Chang'e-4 probe lands successfully on far side of the moon at 10:26 a.m. BJT Thursday, marking the first ever soft-landing in this uncharted area pic.twitter.com/rTlJ4EzOw2

— CGTN (@CGTNOfficial) 3. siječnja 2019.

Bila je riječ o letjelici Chang'e 3 koja je na nama vidljivu stranu Mjeseca sletjela 14. prosinca 2013. Ovim dvjema misijama Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA) prethodili su lunarni orbiteri Chang'e 1 i Chang'e 2 iz 2007. i 2010. Kinezi su ponovnom istraživanju Mjeseca očito pristupili vrlo metodično unazad više od jednog desetljeća, u planovima se navode i Chang'e 5 i Chang'e 6. Radonić je za Express dalje objasnio kako točno funkcionira sadašnja misija.

"Relejna letjelica nalazi se u Lagrangeovoj točki 2, ona stalno ima priliku vidjeti i Zemlju, iako je stalno s druge strane Mjeseca, i Mjesečevu površinu... Sad samo čekamo da lander koji se spustio, ispusti rover. Rover se spušta na taj način da prvo prijeđe na jednu platformu, koja ga potom poput lifta spusti s palube na Mjesečevu površinu. Na landeru se nalazi i jedan njemački instrument za mjerenje radijacije, kao i švedski instrument na roveru koji će također mjeriti neke stvari na površini. Na letjelici koja u orbiti služi kao relej, nalazi se nizozemsko-kineski instrument za radio-astronomsko promatranje svemira", kazao je Radonić.

Druga strana Mjeseca savršena je za radio-astronomsko promatranje zato što tamo ne dopiru nikakvi radio signali iz prezakrčene i kaotične Zemlje, ništa od sveg onog šuma koji inače takva promatranja može ometati.

Kako se kineski lander spustio relativno blizu Južnog pola na Mjesecu, zanimalo nas je koliko je eventualna potraga za vodom na Mjesecu mogla utjecati na odabir mjesta spuštanja.

"Ne toliko. Jer, iako to spada u taj bazen koji obuhvaća Južni pol, mjesto spuštanja ipak je dosta daleko od Južnog pola. Međutim, rover ima radar kojim će sondirati tlo ispod površine, tako da će se i na taj način snimati struktura. A ima i jedan instrument pomoću kojega će pokušati ustanoviti ima li ispod površine molekula vode, odnosno leda. Zasad se baš ne očekuje da će to i pronaći, jer to ipak nije baš tako blizu Južnog pola, ali za neke buduće misije bit će interesantno ići bliže polu, jer će led biti vrlo važan, najvažniji resurs na Mjesecu."

Radonić je podsjetio da Kina za kraj 2019. godine, također pomoću robotske sonde, namjerava uzeti uzorke Mjesečevog tla i donijeti ih na Zemlju, što nije napravio još nitko od sovjetske Lune 24 koja se 1976. vratila sa 170,1 grama materijala. Na drugu stranu Mjeseca, pak, do sada se nije spustio još nitko, osim američke letjelice Ranger 4 koji se uslijed kvara srušio 1962., riječ je bila o grešci.

1/5

Poslije SAD-a i Rusije, odnosno SSSR-a, Kina je treća zemlja koja na Mjesec spušta svoje letjelice. NASA danas ima godišnji budžet od 20 milijardi dolara, odmah za njom kineski CNSA sa 11 milijardi, potom ESA sa 6 milijardi. Radonić je u tom kontekstu primijetio jednu zanimljivu stvar, da je NASA-in direktor Jim Brindestin odmah po spuštanju Chang'e 4 na Mjesec čestitao kolegama.

"To je impresivno postignuće", kazao je, unatoč zakonu američkog Kongresa koji, zbog aktualnih sukoba između SAD-a i Kine, zabranjuje suradnju dviju svemirskih agencija, odnosno NASA-i s CNSA.

Znanstvenici su se, uostalom, oduvijek razumjeli neusporedivo bolje od političara. U aktualnoj situaciji na svijetu, ne manjka niti tumačenja da je aktualna kineska misija na Mjesec uvelike geopolitička, pa i astropolitička, da u toj priči ima jako puno kineskog nacionalnog ponosa, što bi lako moglo natjerati sadašnje političke vlasti u Bijeloj kući i Washingtonu da se zamisle oko svojih projekata u svemiru.

Do 2030., općenito se smatra, Kina bi mogla imati svoje prve taikonaute na Mjesecu, letjelicu s ljudima. Unatoč svemu tome, znanstvenici iz različitih svemirskih agencija diljem svijeta, kineskim kolegama čestitali su na uspjehu i željeli im sve najbolje s misijom.

"Mislim da bi NASA normalno surađivala s Kinom kao partnerom, samo da nije tog zakona što ga je donio Kongres. Bez obzira na političke prilike na Zemlji, suradnja sa svemirskim agencijama ide dobro; s Kanadom, Japanom, ESA-om...", kazao je Radonić.

On je rekao i to da NASA ne stoji po strani, da ima svoj vlastiti satelit koji kruži oko Mjeseca i koji će snimati i Chang'e 4 jednako kao što je pratio i Chang'e 3, te će tako vidjeti koliko je kineska letjelica uspjela točno sletjeti na planirano mjesto.