Od svih ekonomskih grana, najgori izvor stakleničkih plinova je poljoprivreda na koju otpada 20 posto cjelokupne emisije CO2 svijeta. Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klimatskih promjena (PIK) stoga je predložio jednostavan način smanjenja emisije CO2 smanjivanjem količine hrane koja se baci svaki godine po cijelo svijetu. Riječ je o između 30 i čak 40 posto sve proizvedene hrane, odgovorne za emisiju oko pola milijarde tona CO2 godišnje.

Potsdam je i inače sjedište njemačkih i europskih klimatskih istraživanja. Posljednja studija o zaustavljanju klimatskih promjena navodi da se hrana baca iz nekoliko razloga; zato što biva oštećena tijekom žetve, zato što se kvari tijekom transporta i na kraju jednostavno zbog neodgovornog odnosa u prvom redu zapadnog načina života prema Zemljinim resursima, odnosno zato što se Zapad razbacuje hranom.

Jürgen Kropp, jedan od koautora studije, upozorava da je nužno hitno reagirati jer se u bliskoj budućnosti može očekivati da bi stanovništvo ekonomija u usponu, poput Indije i Kine, moglo početi preuzimati obrasce prehrane s apsolutno previše mesa i razbacivanja hranom, što bi emisije CO2 dodatno povećalo. "Samo u posljednjih pola stoljeća svijet je kroz proizvodnju hrane povećao emisije CO2 za 300 posto", navodi se u studiji.

Nova loša vijest su i rezultati istraživanja Sveučilišta Yale prema kojima čovječanstvo može očekivati, ukoliko doista dopusti da razine CO2 u atmosferi dosegnu dvostruke količine od onih iz predindustrijskih vremena, da Zemlja može računati na još gore klimatske promjene. Do sada se smatralo da bi to prouzročilo globalno zagrijavanje za 4,6 stupnjeva Celzija, što je ionako kataklizmički scenarij, no prema novim modelima to bi značilo čak 5,3 stupnjeva.

Dosadašnja istraživanja nisu uzela u obzir da toplija atmosfera znači i drugačiji sastav oblaka, odnosno manje oblaka s kristalima leda u sebi. Oblaci s kristalićima leda, naime, puno snažnije odbijaju sunčevo zračenje nazad u svemir, čime intenzivnije hlade Zemlju, za razliku od onih koji sadrže prvenstveno paru. Toplija klima znači manje ledenih oblaka, a time dodatno zagrijavanje planeta.

Konačno, jedna dobra vijest koja pokazuje da se svijest čovječantsva o okolišu bitno mijenja jest odluka vlasti Gibraltara da prekinus četvrt stoljeća dugom tradicijom obilježavanja Dana neovisnosti puštanjem u zrak desetaka tisuća crvenih i bijelih balona u zrak. Svi ti baloni prije ili kasnije se ispuše i završe u moru, gdje na razne načine ubijaju ogroman broj morskih organizama. Posebna vrijednos poteza je to što su prekid te tradicije izborile same gibraltarske ekološke organizacije na vlastitu inicijativu i bez pomoći izvana.